Aktualno

PRIPADNICI SRBSKIH POSTROJBI NA KORDUNU I BANOVINI 1991-1995

images

ADŽIJA, MILAN, (?), 42 godine, iz Bukovice, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. sudjeluje kao vojnik u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda, općina Karlovac.

ADŽIJA, MILE, (Ilija), rođen 1953. god. u Mandić Selu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od 5. X. 1991. god. do 1. lipnja 1992. god. kao pripadnik XI. brigade XXI. korpusa paravojske SAO Krajine, po činu vojnik telefonist, bio na položajima u mjestu Stipani. Od prosinca 1992. god. do kolovoza 1995. god. nalazio se na položajima područja Jeleša do Turnja, u predgrađu Karlovca.

ADŽIJA, MIRKO, (?), 44 godine, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. sudjeluje kao vojnik u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda, općina Karlovac.

AJDINOVIĆ, ĐURO, (Milan), rođen 14.08.1963. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

BAKIĆ, MILAN, (Miladin), rođen 6.09.1951. god. u Perni, općina Gvozd, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području općina Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

BAKIĆ, NIKOLA, (Miloš), rođen 1.01.1953. god. u Topuskom, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

BANDA, MILUTIN, (Georgije), rođen 22.10.1938. god. u Cvijanović Brdu, općina Slunj, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oružane pobune osnivaju zatvor u Vojniću, prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti.

BASARA, BOŽO, (Simo), rođen 25.02.1951. god. u Slunjskim Moravicama, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

BASARA, JOVO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljona XI. brigade u vojarni Mekušje gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

BEKIĆ, DUŠKO, (Pero), rođen 12.12.1970. god. u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

BEKRIJA, (?), (?), 30 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studeoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

BERBERINA, ĐURO, (Rade), rođen 6.08.1954. god. u Skakavcu, Karlovac, Srbin, viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

BERBERINA, MILORAD (Miloš), rođen 13.10.1964. god. u Vojniću, općina Vojnić, prebivalište u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

BJELIĆ, ČEDOMIR, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljona XI. brigade u vojarni Mekušje gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

BJELIĆ, NIKOLA, (Maksim), rođen 10.08.1963. god. u Vojniću, prebivalište u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

BJELIĆ, SVETOZAR, (Ljuban), rođen 4.07.1964. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

BJELOBABA, ĐURO, (Janko), rođen 15.11.1952. god. u Raduču, općina Gospić, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vojniću.

BJELOVUK, MILE, (?), 35 godina, iz Jasnić Brda, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane.

BJELOVUK, MILIĆ, (?), 46 godina, iz Trupinjaka, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane.

BLAŽEVIĆ, LJUBAN, (?), 30 godina, Tušilović, Srbin, u vremenskom razdoblju od 11. mjeseca 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

BLAŽEVIĆ, MILE, (Ignjatije), rođen 6.06.1951. god. u Karlovcu, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. “Ratnom predsjedništvu”. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene.

BOGDANOVIĆ, GORAN, (Milutin), 35 godina, iz D. Perjasice, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Imenovani je aktivno sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

BOLIĆ, ŽELJKO, (Stevan), rođen 20.07.1964. god. u Malom Kozincu, općina Duga Resa, prebivalište u Malom Kozincu, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vojniću.

BOROTA, NENAD, (Đuro), rođen 13.01.1969. god. u Topuskom, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

BOROTA, NIKOLA, (Petar), rođen 23.07.1956. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

BOŽIĆ, DRAGOMIR, (Jovan), rođen 2.08.1964. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oružane pobune osnivaju zatvor u Vojniću, prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti.

BOŽIĆ, SLOBODAN, (?), 32 godine, iz Vojnića, Srbin, u vremenskom razdoblju od 11. mjeseca 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema

položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

BRDAR, MARKO, rođen 15.12.1948. god. u Loskunji, općina Vojnić, Srbin, u lipnju 1991. god. postaje pripadnikom civilne zaštite u Vojniću, gdje obnaša dužnost stražara kod bolnice i spomenika na Petrovcu sve do kolovoza 1992. god. Iza toga bio je pripadnik XI. brigade, 4. bataljuna, 2. čete, obnašao dužnost vojnika na položajima Popović Brdo i Slunjska Selnica djelujući iz vatrenog oružja po pripadnicima HV i redarstvenih snaga na području Rečice i Blatnice.

BRDAR, SVETOZAR, (Mirko), rođen 5.10.1967. god. u Karlovcu, prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

BRKIĆ, MILAN, (Milovan), rođen 18.01.1962. god. u Velikoj Kladuši, općina V. Kladuša (BiH), prebivalište u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

BRKIĆ, NIKOLA, (Petar), rođen 11.01.1953. god. u Gejkovcu, prebivalište u Gejkovcu, općina Vojnić, Srbin, tijekom 1991. god. bio raspoređen na stražu u selu Grabovcu. U siječnju 1992. god. raspoređen je u drugu jedinicu koja je držala stražu na bosanskoj granici kod mjesta Rudnik, 1993. god. odlazi na položaj u mjesto Ruševac u sastav minobacačkog voda 2. bataljuna. Na minobacaču je bio punilac i pomoćnik nišandžije; na ovom položaju je bio mjesec dana. Ponovno je mobiliziran 30. srpnja 1995. god. u 2. četu 1. bataljuna XIII. brigade tzv. Vojske RSK i rasporeden na području Primišlja, općina Slunj, gdje je oružano djelovao protiv legalne vojske Republike Hrvatske, s cljem sprječavanja dolaska hrvatske vlasti na ovaj dio hrvatskog teritorija, te radi stvaranja tzv. SAO Krajine i tzv. Velike Srbije. Za vrijeme vojno-redarstvene operacije “Oluja” uhićuju ga pripadnici HV-a 7. kolovoza 1995. god.

BRKOVIĆ, MILAN, (Rade), rođen 6.01.1953. god. u Donjoj Žrvnici, općina Slunj, prebivalište u Donjoj Zrvnici, Srbin, u rujnu 1991. god. odziva se pozivu tzv. TO koji su mu uputili pobunjeni Srbi i postaje član “Civilne policije” u kojoj ostaje do veljače 1993. god., kada je u Slunju osnovana “Vojna policija”. Po osnivanju ove nelegalne policije pristupa u njezine redove i biva na položajima u Maljevcu, Petrovcu, Sadilovcu i Kupljenskom. Pripadnici HV-a uhitili su ga za vrijeme “Oluje” u blizini Obljaja.

BRUJIĆ, PETAR, (Mile), rođen 4.09.1952. god. u Jasnić Brdu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do studenoga 1991. god. viden od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja, Utinja i Malića – Kosjerskog Sela.

BULJ, NIKOLA, (Jovan), rođen 10.11.1952. god. u Gračacu, prebivalište u Gračacu, Srbin, državljanin RH, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

BUNČIĆ, MILE, (Jandro), rođen 1.01.1960. god. u Krstinju, općina Vojnić, prebivalište u Krstinju, Srbin, u svibnju 1991. god. priključio se nelegalnim srpskim postrojbama tzv. Vojske RSK. Naoružanje je dobio od mještanina Mile Bjelivuka. U sastavu paravojne postrojbe l. brigade bio je do 5. kolovoza 1995. god., kada su ga uhitili pripadnici Hrvatske vojske. Bio je zadužen za čuvanje skladišta kod škole u Kuplenskom.

BUNČIĆ, SLOBODAN, (Danilo), rođen 10.12.1945. god. u Čatrnji, SO Karlovac, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. “Ratnom predsjedništvu”. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene.

CAR, DRAGOMIR, (Miloš), rođen 28.05.1968. god. u Topuskom, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

CAREVIĆ, DUŠAN, (Milan), rođen 28.03.1969. god. u Karlovcu, prebivalište u Tumju, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovac, Kamenskog, Sajevca i Turnja sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano.

CAREVIĆ, MIĆO, (Rade), rođen 18.07.1954. god. u Banskim Moravicama, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik

neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

CIKUŠA, MILORAD, (Marko), rođen 28.06.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Udbinji, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio pobunjeničkim srpskim postrojbama, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

CREVAR, MILAN, (Vaso), rođen 17.10.1957. god. u Brnjevcu, općina Vrginmost, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MLTP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.

CRNKOVIĆ, PAVLE, zvani Pajo (Milan), rođen 4.07.1965. god. u Vojniću, prebivalište u Ključaru, općina Vojnić, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oružane pobune osnivaju zatvor u Vojniću, prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti.

CVJETIČANIN, MILAN, (Rade), rođen 2.01.1964. god. u Starom Selu, općina Vrginmost, Srbin, početkom srpnja 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK. Prijavljeni je bio u sastavu seoskih straža u Starom Selu, naoružan poluautomatskom puškom, držeći straže do listopada 1991. god. kada je mobiliziran u 3. graničnu brigadu koja je držala liniju Bijelić (Kulište) do Gejkovca uz granicu.

CVJETIČANIN, PAVAO, (Đuro), rođen 3.10.1926. god. u Gornjoj Trebinji, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

ČAKIĆ, MILOŠ, (?), 37 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

ČALIĆ, ILIJA (Jovo), rođen 5.05.1935. god. u Jasiki, općina Bihać, prebivalište u Jasiki, Srbin, tijekom 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav tzv. Vojske SAO Krajine. Zadužio je naoružanje i uključio se u borbu protiv teritorijalne cjelovitosti RH. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” pripadnici HV-a uhitili su ga kod Plitvica. Prilikom uhićenja imenovani je bio naoružan.

ČALIĆ, MIRKO, (Luka), rođen 3.01.1957. god. u Dvoru, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

ČAVIĆ, MIŠO, (Branko), rođen 24.10.1956. god. u Grabovcu, općina Rakovica, prebivalište u Zagrebu, Srbin, prije početka oružane srpske oružane pobune bio zaposlen u zagrebačkoj tvornici “Franck”. U kolovozu 1991. god. napušta radno mjesto, odlazi iz Zagreba i dobrovoljno se priključuje pobunjenim Srbima u Novoj Kršlji sa ciljem rušenja ustavno-pravnog poretka RH. Krajem siječnja 1993. god. u Novoj Kršlji osniva se Stožer tzv. TO SAO Krajine, u sastavu kojega je i Čavić.

ČOKEŠA, MILOŠ, (Mane), rođen 17.12.1959. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, općina Karlovac, Srbin, u kolovozu 1991. god., sa ciljem oružane pobune protiv Republike Hrvatske te otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine, napustio posao u Policijskoj upravi Karlovac. Pridruživši se nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba sudjeluje u oružanoj pobuni protiv legalne vojske RH na području Slunja, a potom odlazi u redove tzv. Milicije SAO Krajine u Vojniću.

ČUČKOVIĆ, NIKOLA, (Milan), rođen 29.12.1964. god. u Glini, općina Petrinja, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

ĆELAP, MILAN, (Nikola), rođen 8.04.1962. god. u Glini, Srbin, u srpnju 1991. god. priključio se nelegalnim vojnim postrojbama tzv. RSK. Sudjelovao je u seoskim stražama u selu Mala Vranovina. Od rujna 1991. god. do ožujka 1993. god. bio je pripadnik radne brigade u Topuskom, od ožujka 1993. god. pripadnik 3. bataljuna, 21. graničnog odreda 2. čete, te bio na položaju u Starom Selu, općina Topusko. Od studenoga 1994. god. u okviru 3. bataljuna bio je na položaju u BiH sve do 4. kolovoza 1995. god. kad su se povukli prema Dvoru. Cijelo ovo vrijeme navedeni se borio protiv Hrvatske vojske i redarstvenika, kao i za vrijeme akcije Oluja.

ĆOSIĆ, PETAR (Milan), rođen 18.07.1950. god. u Brdu Utinjskom, općina Vojnić, prebivalište u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

DAKIĆ, MIRKO, (Marko), rođen 12.04.1955. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

DEJANOVIĆ, DEJAN, (?), 37 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

DEJANOVIĆ, ĐORĐE, (Nikola), rođen 16.07.1969. god. u Velikoj Kladuši (BiH), prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

DEVETAK, DUŠAN, (Dragan), rođen 10.01.1953. god. u Ljubini, općina Dvor na Uni, prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

DEVIĆ, NENAD, (Ljubomir), rođen 14.08.1962. god. u Tesliću (BiH), prebivalište u Aleksincu, Srbin, u kolovozu 1995. god. mobiliziran i upućen u Beograd. Ujutro su ga odvezli do hotela “Bristol”, ukrcali u autobus kninske registarske oznake i odezli u Slunj. Iz Slunja je upućen u Plaški, a odatle na srpsku pobunjeničku crtu u Dabar. Tu je dobio naoružanje, opremu i ratne zadatke.

DMITROVIĆ, NIKOLA, (Milan), rođen 1.01.1967. god. u Dugoj Resi, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. Nakon 26. rujna 1992. god. na području Perjasice, općina Duga Resa u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH i legalno izabranih organa vlasti, kao zapovjednik “granične milicije”, u odori s oružjem uhićivao je i saslušavao građane hrvatske nacionalnosti, te je u studenom 1992. god.

saslušavao P. Lipošćaka tukući ga gumenom palicom po tabanima i dlanovima. Ovakav način ispitivanja primjenjivao je i prema drugim zatočenicima.

DOBROSAVLJEVIĆ, MILOVAN, (?), zvani Mišo, rođen 1938. god., iz Čatrnje, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Imenovani je aktivno sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

DOJČINOVIĆ, VID, (Petar), rođen 18.03.1935. god. u Banjoj Luci, Srbin, u jesen 1991. god. pristupa srbočetničkoj vojsci te i nakon svibnja 1995. god. na području između Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik 21. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem bori se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

DOKIĆ, MIRKO, (Milić), rođen 12.06.1963. god. u Vojniću, Srbin, u svojstvu zapovjednika straže u zatvoru u Vojniću zapovijedao i omugućavao potčinjenim stražarima da fizički zlostavljaju civilne zatočenike. Također je odvodio i prisiljavao zatočenike da rade teške fizičke poslove. Kao odgovorna osoba spriječio je pružanje pravodobne liječničke pomoći zatočenicima hrvatske nacionalnosti, koji su zbog povreda zadobivenih u zatvoru preminuli. Na posebno okrutan način odnosio se prema zatočenim pripadnicima HV i MUP-a RH.

DOKMANOVIĆ, MILAN, (Miloš), rođen 2.03.1956. god. u Donjem Sjeničaku, Karlovac, Srbin, od kolovoza 1991. god. radi u policiji tzv. RSK, SUP Vojnić. Kao njihov djelatnik bio je naoružan pištoljem i puškomitraljezom držeći punkt u Banskim Moravicama, a kasnije je obnašao dužnost vođe I. sektora u Upravi Odjeljenja milicije u Donje Sjeničaku, sve do kolovoza 1992. god. kada prelazi u Stanicu javne sigurnosti Tušilović na radno mjesto vođe III. sektora, gdje je radio do kolovoza 1995. god.

DOTLIĆ, MILUTIN, (Dušan), rođen 25.10.1956. god. u Gvozdu, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napada na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

DOTLIĆ, MIODRAG, (Dušan), rođen 21.01.1958. god. u Glini, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napada na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

DRAGANIĆ, NIKOLA, (Dane), rođen 20.09.1932. god. u Pločama, općina Gračac, prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, početkom srpnja 1994. god. odazvao se mobilizacijskom pozivu pobunjenih Srba

u Vojniću. Tu je zadužio naoružanje i opremu i dobio ratni raspored u XXI. korpus XI. brigade tzv. Vojske RSK s kojom je otišao na pobunjenički položaj u Živković Kosu. Na tom položaju je držao stražu. Stražu je obavljao sve do dolaska Hrvatske vojske, za vrijeme “Oluje”, 4. kolovoza 1995. god. Pobjegao je s položaja i uputio se u pravcu sela Kolarići.

DRAGIĆ, NIKOLA, (?), 43 godine, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

DRAGOJEVIĆ, PETAR, (Teodor), rođen 3.08.1970. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

DRAGOJEVIĆ, RADE, (Lazo), rođen 23.02.1960. god. u Stojmeriću, općina Slunj, Srbin, Tijekom srpnja 1991. god. dragovoljno pristupa u paravojne srpske postrojbe tzv. Vojske SAO Krajine na području Cvijanović Brda, općina Slunj, gdje dobiva oružje i streljivo te u sastavu istih postrojba bojno djeluje protiv legalnih vojnih postrojbi RH.

DRAKULIĆ, DUJO, (?), 40 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

DRAKULIĆ, MIJO, (?), 37 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

DRAKULIĆ, NINE, (?), 46 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

DRLJAČA, NIKOLA, (?), 35 godina, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

DRPA, MIODRAG, (Stevan), rođen 1.06.1970. god. u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

DRPA, NIKOLA, (Stevo), zvani Car, rođen 15.11.1941. god. u Trstenci, općina Vrginmost, Srbin, u prosincu 1991. god. priključuje se sastavu tzv. XXI. kordunaškog korpusa, XIX. brigadi, 1. bataljunu, 1. četi naoružavši se. Držao je položaje od sela Trepča pa do mjesta Sredičko Desno. Sudjelovao je u borbama protiv legalnih oružanih postrojba RH.

DUDUKOVIĆ, NEBOJŠA, (Đuro), rođen 6.10.1949. god. u Karlovcu, prebivalište u Turnju, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovac (Kamensko, Sajevac i Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano.

DUDUKOVIĆ, NEDELJKO, (Nebojša), rođen 23.08.1971. god. u Karlovcu, prebivalište u Turnju, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovac (Kamensko, Sajevac i Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano.

DŽAKULA, DUŠAN, (Đuro), rođen 22.04.1968. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

ĐAKULA, ĐURO, (Milan), rođen 1.09.1948. god. u Slavskom Polju, općina Vrginmost, Srbin, tijkom lipnja 1991. god. pristupio pravojnim snagama SAO Krajine na podrčju Vrginmosta gdje je zadužio vojnu odoru i naoružanje.

ĐONDRIĆ, NENAD, (Milorad), rođen 14.12.1970. god. u Bukinjama, općina Tuzla, prebivalište u Tuzli, Jugoslaven, na privremeno okupirani dio teritorija dolazi iz Tuzle, gdje je živio s majkom i sestrom, kod rođaka Đure Relje. Dana 9. travnja 1994. god. u Veljunu, općina Slunj, na privremeno okupiranom dijelu RH, mobiliziraju ga pobunjeni Srbi u vojsku tzv. SAO Krajine, gdje zadužuje naoružanje i vojnu opremu. Mobilizirao ga je “oficir bezbednosti” Mile Peruča. Rasporeden je u II. mješoviti artiljerijski divizion, na topovima call. 130 mm, gdje obnaša dužnost računača na kojoj ostaje do 18. listopada 1994. god. i na takav način sudjeluje u oružanim napadima protiv Republike Hrvatske.

ĐURIĆ, RATKO, (Momčilo), rođen 22.02.1942. god. u Tušiloviću. općina Karlovac, Srbin, od 15. kolovoza 1991. god. pripadnik je XXI. korpusa, XI. brigade, 4. bataljuna, 3. čete, 2. voda srpskih paravojnih snaga na položaju na području Tušilovića, tzv. “Stijeni”, sve do 24. siječnja 1992. god. Nakon toga, do 17. srpnja 1992. god. nalazio se na položajima na području Ribara u sastavu pješadijskih postrojba te od 24. sijčenja 1993. god. do 7. kolovoza 1995. god. na položaju na području mjesta Brežani. Bio je sudionikom napada na pripadnike HV te civilnog nesrpskog stanovništva na ovim područjima.

ĐURIĆ, VLADIMIR, (Ratko), rođen 8.04.1971. god. u Karlovcu, Srbin, u prosincu 1991. god. prstupa nelegalnim srpskim paravojnim snagama tzv. SAO Krajine, topničkoj postrojbi koja je s položaja iznad Tušilovića bojno djelovala po Karlovcu, a tijekom ožujka 1993. god. preraspoređen je u tzv. Jurišni bataljun stacioniran na Vojnom poligonu Cerovac u kom je aktivno djelovao.

GAĆEŠA, MILORAD, (Gliša), rođen 10.04.1952. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

GAĆEŠA, MIRKO, (Radivoj), rođen 23.02.1953. god. u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. god. priključio se srpskim paravojnim snagama tzv. Vojske Krajine, te u početku kao pripadnik tzv. TO naoružan poluautomatskom puškom držao seoske straže u selu Udbinji, da bi kasnije kao pripadnik XI. brigade, 1. bataljona, 2. čete odlazio na borbenu crtu u selo Kamensko. U vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viden od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

GAVRILOVIĆ, ŽARKO, (Radomir), zvani Flint, rođen 8.09.1952. god. u Mladenovcu (Srbija), prebivalište u Mladenovcu, Srbin, u srpnju 1995. god. dobio poziv za vojnu vježbu (imenovani se 1991. god. prijavio kao dobrovoljac). Na pozivu je pisalo da se javi u vojarnu u Mladenovcu, 2. kolovoza 1995. god. Odatle je upućen u Beograd, u vojarnu na Voždovcu, kamo nisu išli, već su ga dovezli na autobusni kolodvor. Rekli su mu da ga je pozdravio pukovnik Mihailović. Tu je ušao u autobus i zaputio se prema Slunju. Autobus je bio kninske registarske oznake. Iz Slunja je poslan u Plaški, a odatle na prvu pobunjeničku srpsku crtu u Dabar. Tu su dobili naoružanje i ratne zadatke.

GENERALOVIĆ, JOVO, (?), 40 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

GLUŠIĆ, MILAN, (Bogdan), rođen 26.10.1964. god. u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

GOJKOVIĆ, BORIVOJ, (?), 41 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

GOJKOVIĆ, MARKO, (?), 47 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

GOJKOVIĆ, MILOŠ, (?), 55 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

GOJKOVIĆ, SIMKAN, (?), 47 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

GREDELJ, MARKO, (Đuro), rođen 17.03.1950. god. u Turilovićima, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od 1. rujna 1991. god. do 6. kolovoza 1995. god. služio u nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK u Turilovićima u sastav tzv. TO Turilović pri artiljerijskoj jedinici te je naoružan automatskom puškom išao na borbene položaje u Turilovićima, Rakovici, Veljunu i Kestenovcu.

GRUBJEŠIĆ, DARKO, (Nikola), 32 godine, iz Donje Perjasice, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, (?) čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. u Kesteniku. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na Pomorcu, Marlovcu i Donjoj Perjasici.

GRUBJEŠIĆ, MARJAN, (?), rođen 1962. god., iz Kestenka, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991.

god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

GRUBJEŠIĆ, NEDJELJKO, (Todor), rođen 1955. god., iz Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

GRUBJEŠIĆ, RADE, (Todor), rođen 1957. god., iz Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

GRUBJEŠIĆ, SVETOZAR, (?), rođen 1959. god., iz Kestenka, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

GRUDIĆ, BOŽO, (Nikola), rođen 21.02.1937. god. u Rajić Brdu, općina Vojnić, prebivalište u Kolariću, općina Vojnić, Srbin, u jesen 1991. god. priključio se srpskim nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK, kada je na poziv Vojnog odsjeka Vojnića ušao u sastav tzv. Radne jedinice. Ova jedinica prelazi u Civilnu zaštitu tijekom 1992. god. Kao pripadnik ovih nelegalnih postrojba pobunjenih Srba sudjeluje u oružanim borbama protiv legalne vojske Republike Hrvatske.

GRUJIĆ, VLADIMIR, (Marko), rođen 16.01.1958. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

GVOIĆ, MIRKO, (Đuro), rođen 9.11.1963. god. u Brnjavcu, općina Vrginmost, Srbin, u lipnju 1991. god. priključio se postrojbama tzv. RSK u sastav TO sve do svibnja 1992. god. dajući stražu u selu. Iste godine raspoređen u XIX. brigadu koja je držala položaje kod Lasinje.

GVOZDENOVIĆ, MILOŠ, (?), 46 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

GVOZDENOVIĆ, NIKOLA, (Janko), zvani Niđo, rođen 12.10.1957. god. u Ključaru, općina Vojnić, u drugoj polovici 1991. god. u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH, pobunjeni Srbi organiziraju oružanu pobunu, u okviru koje osnivaju zatvor u Vojniću. Imenovani prihvaća dužnost milicijskog istražitelja, te je u zatvorskim prostorijama dopuštao drugima, a i sam premlaćivao uhićenike, iznuđivao priznanja, te uhićenicima dijelio formulare koje su morali popunjavati na način kako je istražitelju odgovaralo, makar to nije odgovaralo istini.

HODŽIĆ, NIJAZ, (Jusuf), rođen 3.01.1965. god. u Bihaću, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

HRKMAN, ĐURO, (Đuro), rođen 27.03.1950. god. u Krstinju, općina Vojnić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od 4.10.1991. god. na dužnosti zapovjednika “Štaba civilne zaštite” koji je preko sebe imao Veterinarski vod, vod RHB zaštite, Građevinski vod i ekipe prve medicinske pomoći, što obavlja do 3. kolovoza 1995. god. kada se priključuje u 21. granični odjel, pod zapovjedništvom Mile Novakovića, te sudjeluje u borbama protiv oružanih postrojba RH na području Rakovice.

IVANIŠ, ILIJA, (Nikola), rođen 14.03.1939. god. u Kestenovcu, općina Donji Lapac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. bio pripadnik TO, odnosno oružanih paravojnih postrojba Vojske tzv. SAO Krajine, izvršavao vojne zadatke, obnašao stražarsku dužnost čuvajući mjesto Kestenovac, a od ožujka 1995. god. do srpnja 1995. god. obnašao čuvarsku dužnost čuvajući vojne objekte na aerodromu Željava.

IVANOVIĆ, MILE, (?), 38 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

IVKOVIĆ, BORO (Rade), rođen 19.06.1959. god. u Ogulinu, općina Ogulin, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Perjasici.

JAKOVIĆ, ĐOKO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

JAKOVIĆ, MILE, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

JAKOVIĆ, MILORAD, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

JAKŠIĆ, DUŠAN, (Adam) rođen 28.02.1928. god. u Slunjskim Moravcima, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin, kao pripadnik pričuvnog sastava JNA bio je jedan od organizatora oružane pobune na području Banskih i Slunjskih Moravaca i okolnih sela nastanjenih Srbima. Sudjelovao je u naoružavanju srpskog stanovništva, a početkom svibnja 1990. organizirao je i aktivno sudjelovao u oružanim stražama na tom području, te postavljanju barikada na prometnicama prema Karlovcu.

JANJANIN, PAJO, (Nikola), rođen 16.02.1967. god. u Topuskom, općina Vrginmost, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

JASNIĆ, BOŽO, (?), 46 godina, iz Jasnić Brda, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

JELAČA, ĐURO, (Dušan), rođen 23.08.1950. god. u Skakavcu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

JOKIĆ, DUŠAN (Mirko), rođen 25.11.1940. god. u Gornjim Vrbljanima, općina Ključ (BiH), prebivalište u Novom Sadu, Srbin, u srpnju 1995. god. dobio poziv da se javi u Beograd; poziv je potpisao pukovnik Mirković. Mjesto javljanja bio je hotel “Bristol”, gdje se imenovani javio 2. kolovoza 1995. god. Tu su mu objasnili da se radi o službenom putu u “Krajinu”. On i još trideset Srba sjeli su u autobus kninske registarske oznake i zaputili se do odredišta. Najprije je došao u Slunj, zatim u Plaški i napokon u Dabar. Dobio je vojnu odoru, naoružanje i raspoređen je na pobunjeničku srpsku crtu. Na ovom položaju su ga uhitili pripadnici HV-a za vrijeme “Oluje”.

JOVIČIĆ, JANDRO, (Dušan), rođen 23.04.1969. god. u Topuskom, Karlovac, Srbin, u kolovozu 1991. god. stupio u nelegalne paravojne oružane postrojbe RSK, četu Podrgorje, koja je držala položaje od Lasinje prema Prkosu. Na položaju je bio do konca 1992. god. Početkom 1994. god. mobiliziran je na prve crte u postrojbe XXI. korpusa, XIX. brigade, na položaje u Turiloviću i Vojniću koje su djelovale po Karlovcu uslijed čega je došlo do stradanja civila i objekata ovog područja.

JURIĆ, MILE, (Milić), rođen 2.01.1950. god. u God. Sjeničaku, općina Karlovac, Srbin, od kolovoza 1991. god. postaje pripadnik paravojnih postrojba tzv. Vojske RSK, djelujući na položajima u Banskom Kovačevcu, Kablarima, Kamenskom, Brodjanima, Popović Brdu, Lemić Brdu, Maglacu, te s istih položaja djelovao prema Šišljaviću i Rečici. U lipnju 1995. god. prebačen je sa cijelom svojom jedinicom na područje BiH gdje borbeno djeluje.

JURIĆ, RADE, (Mirko), rođen 25.12.1950. god. u God. Sjeničaku, prebivalište u Prkosu, općina Karlovac, Srbin, U srpnju 1992. god. pristupio je XXI. korpusu tzv. Vojske RSK i bio raspoređen u 3. četu 2. bataljuna XIX. brigade, sa zadaćom noćnih straža i promatranja u pravcu Šišljavića i Kupčine. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” nalazio se na neprijateljskom položaju u mjestu Prkosu, općina Karlovac, kao sudionik oružanih napada protiv ustavno-pravnog poretka RH, s kojeg je otišao svojoj kući. U Prkosu, 10. kolovoza 1995. god. predao se pripadnicima HV-a.

KARAN, STANKO, (Branko), rođen 21.01.1962. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

KARAN, MILOŠ (Milan), rođen 23.02.1953. god. u Kestenovcu, općina Vojnić, prebivalište u Kestenovcu, Srbin, u jesen 1991. god. zadužio naoružanje od Miše Matijevića iz Kestenovca. U studenome 1991. god. sudjeluje u seoskim stražama pobunjenih Srba. U prosincu 1991. god. odziva se pozivu iz Cetingrada i postaje član tzv. TO. Zapovjednik čete kojoj je pripadao bio je Miloš Vučinić. Do početka 1994. god. držao je položaje na području Cetingrada, čuvajući granicu tzv. RSK. Nakon toga odlazi na pobunjenički položaj u Tržiću gdje ostaje do “Oluje” – vojnoredarstvene akcije Hrvatske vojske, kada su ga hrvatski vojnici uhitili.

KARAN, ŽARKO, (Luka), rođen 4.03.1936. god. u Karlovcu, Srbin, u listopadu 1991. god. u Celovcu pristupa nelegalnoj srbočetničkoj vojsci gdje dobiva naoružanje i streljivo. I nakon svibnja 1995. god. na području između Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. Korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

KARAN, ŽELJKO, (Miloš), rođen 18.08.1941. god. u Kestenovcu, prebivalište u Kestenovcu, općina Vojnić, Srbin, od 1. srpnja 1991. god. pristupa nelagalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojsci SAO Krajine. Primivši naoružanje i opremu odlazi na borbene položaje u mjesta Gazu, Zrinicu, Begovo Brdo, Batnogu, Cetingrad, Primišlje i Tržić. Pobunjenici kojima je pripadao i imenovani okupirali su dio hrvatskog teritorija, sa ciljem da stvore nelegalnu SAO Krajinu i otcijepe je iz Republike Hrvatske. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” pripadnici HV-a su ga zarobili na neprijateljskom položaju, na području Primišlja, općina Slunj.

KARAPANDŽA, CVIJO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KARAPANDŽA, MILAN, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KARAPANDŽA, MILE, (Marko), zvani Majn, rođen 21.08.1947. god. u Gornjoj Trebinji, općina Skakavac, Srbin, tijekom listopada 1991. god. sudjelovao kao pripadnik nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. “TO Trebinja”, zajedno sa drugim mještanima Trebinje u postavljanju barikada, te vršenju danonoćnih straža i kontrola ulaska i izlaska u navedeno mjesto, pri čemu je bio naoružan i u smb-odori. Nakon 10. svibnja 1995. god., na području Brodana bio je pripadnik XI. brigade XXI. korpusa paravojske tzv. RSK sa ciljem sprječavanja ulaska legalne vlasti RH na taj dio hrvatskog teritorija. Pripadnici HV-a su ga zarobili na neprijateljskom položaju gdje je oružano djelovao protiv HV-a za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje”.

KARAPANDŽA, NIKOLA, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KARAPANDŽA, PETAR, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KARAPANDŽA, VLADO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KARAS, DUŠAN, (Stanko), rođen 1937. god., iz Koranske Strane, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

KARTALIJA, DUŠAN, (Marko), rođen 5.01.1958. god. u Karlovcu, prebivalište u Utinji, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

KEKIĆ, MILAN, (?), 30 godina, iz Cvijanović Brda, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

KEKIĆ, VLADIMIR, (Nikola), rođen 3.07.1954. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, od 25. rujna 1992. god. pa nadalje u Brežanima i Skakavcu, općina Karlovac, preuzeo dužnost zapovjednika paravojnih postrojba pobunjenih Srba na području Skakavca i Lasinje, organizirao neprijateljske položaje s desne obale rijeke Kupe i tako sudjelovao u okupaciji toga dijela RH.

KLIPA, MAKSIM, (Dmitar), rođen 9.05.1935. god. u Gaćeša Selu, općina Vojnić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih postrojba aktivno sudjelovao u oružanim napadima koji su se događali na području Vojnića, od 1991. god. do konca 1995. god.

KNEŽEVIĆ, MIĆO, (Milan), rođen 10.09.1943. god. u Lipi, općina Bihać, Republika BiH, Srbin, kao aktivna vojna osoba u bivšoj JNA dobio premještaj iz Šapca, Republika Srbija, u Slunj, Mrzlo polje b.b., gdje je došao u XIII. pješadijsku brigadu XXI. kordunskog korpusa, na mjesto načelnika inženjerije u činu potpukovnika. Uz ovu dužnost obnašao je i dužnost pomoćnika za “moralno-politički rad i vaspitanje”. Sudjelovao je u borbama protiv legalnih oružanih postrojba RH, od dana 1. svibnja 1992. god.

KNEŽEVIĆ, MIŠO, (?), 35 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema

položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

KNEŽEVIĆ, ŽELJKO, (Dušan), rođen 22.03.1962. god. u Mlakovcu, općina Karlovac, Srbin, u svojstvu stražara u zatvoru u Vojniću zapovijedao i omugućavao drugim stražarima da fizički zlostavljaju civilne zatočenike. Također je odvodio i prisiljavao zatočenike da rade teške fizičke poslove. Neki zatočenici su uslijed povreda zadobivenih u zatvoru preminuli. Na posebno okrutan način odnosio se prema zatočenim pripadnicima HV i MUP-a RH.

KOKIR, DRAGIĆ, (?), 40 godina, iz Burić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

KOKIR, JANKO, (?), 45 godina, iz Burić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

KOKIR, MILE, (?), 35 godina, iz Perić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

KOKIR, VELJKO, (?), 38 godina, iz Burić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

KOKIR, ZORAN, (?), 37 godina, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

KOLUNDŽIJA, ĐURO. (Milan), rođen 20.12.1964. god. u Glini, prebivalište u Katinovcu, općina Gvozd. u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

KOPRENICA, PETAR, (Mile), rođen 1.11.1950 god., iz Perić Sela, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane, te na

selo Velemerići. Od studenoga 1991. god. do ožujka 1993. god. kao aktivni pripadnik XI. pješadijeske brigade, 3. bataljuna, 1. čete, sa crte bojišnice Turanj – Goljak – Škrtić Brdo borbeno je djelovao pod zapovjedništvom Dragana Kovačevića iz Vojnića po Karlovcu i okolnim mjestima, te sudjelovao u raznim zlodjelima (ubojstva, pljačke…).

KOSIJER, MILAN, (Petar), rođen 23.01.1954. god. u Vojniću, Srbin, u svojstvu stražara u zatvoru u Vojniću zapovijedao i omogućavao drugim stražarima da fizički zlostavljaju civilne zatočenike. Također je odvodio i prisiljavao zatočenike da rade teške fizičke poslove. Neki zatočenici su uslijed povreda zadobivenih u zatvoru preminuli. Na posebno okrutan način odnosio se prema zatočenim pripadnicima HV i MUP-a RH.

KOSIJER, MILENKO, (Mile), rođen 26.04.1954. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, kao istražitelj u zatvoru u Vojniću, koji su osnovali pobunjeni Srbi u razdoblju od 5. studenoga 1991. do 20. siječnja 1992. “obrađivao” zatočene civile. Osobno je ispitivao i zlostavljao Stjepana Tuškana, Tomu Grčića, Marka Grčića, Miku Papu i Jandru Gojaka. Prilikom mučenja i ispitivanja služio se sajlom, gumenom palicom, letvom, štrikom, te rukama i nogama. Od posljedica mučenja, kojima je imenovani izvrgavao zatočenike, umrli su Mika Papa i Jandre Gojak.

KOTUR, DRAGOMIR, (Milorad), rođen 7.05.1960. god. u Veljunu, općina Slunj, prebivalište u Veljunu, Srbin, u rujnu 1991. god. zadužio naoružanje i opremu na slunjskom poligonu, te dobio radnu obvezu u Krnjaku, u Tvornici obuće. Ponovno je dobio mobilizacijski poziv u rujnu 1993. god. Tada je raspoređen za stražara na slunjskom poligonu (oko tjedan dana), a zatim odlazi na pobunjenički položaj u God. Poloju kod Perjasice. U kolovozu 1993. god. odlazi na položaj u Kordunskom Ljeskovcu, gdje je došla cijela postrojba u kojoj je bio. Na ovom položaju pobunjenih Srba ostaje sve do ožujka 1995. god., a zatim dobiva premještaj u mjesto Kremen pa ponovno u God. Poloj. Pred samu “Oluju” tzv. Vojska RSK ga ponovno mobilizira, te odlazi na položaj u Poloju.

KOVAČEVIĆ, ĐURO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KRAGULJAC, MIODRAG, (Milan), rođen 20.11.1969. god. u Topuskom, prebivalište u Čremušnici, općina Vrginmost, Srbin, i nakon 10. svibnja 1995. god. na području Ostrožina, općina Vrginmost, kao pripadnik paravojske tzv. RSK, sa ciljem sprječavanja ulaska i funkcioniranja vlasti Republike Hrvatske na taj dio hrvatskog teritorija, sudjeluje u oružanim napadima protiv legalnih organa RH. Pripadnici HV-a zarobljavaju ga za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” 7. kolovoza 1995. god. U trenutku zarobljavanja bio je naoružan i u odori neprijateljske vojske.

KRAGULJAC, VLADO, (Mihajlo), rođen 25.01.1959. god. u Karlovcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

KRASULJA, LJUBAN, (Duško), rođen 12.06.1959. god. u Pješčanici, općina Vrginmost, Srbin, u travnju 1992. god. pristupio u pobunjeničke oružane postrojbe tzv. RSK, a dobio je dužnost bolničara. Ušao je u sastav 3. čete 2. bataljuna, XIX. brigade XXI. korpusa pobunjeničke, neprijateljske vojske i tako sudjelovao u oružanim djelovanjima protiv ustavno-pravnog poretka RH. Tijekom pobune nalazio se sa svojom jedinicom na području Prkosa, općina Vrginmost, a odlazio je kao pozadinac u na bojišnicu u blizinu V. Kladuše. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije HV-a i MUP-a RH nalazio se na neprijateljskom borbenom položaju u Prkosu. Po dobivenoj zapovijesti povukao se, 6. kolovoza 1995. god. u mjesto Bović. Neko vrijeme se skrivao, a 15. kolovoza 1995. god. otišao je u Vrginmost i predao se HV-u i MUP-u RH.

KRESOJEVIĆ, MILAN, (Nikola), rođen 17.10.1948. god. u Karlovcu, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. “Ratnom predsjedništvu”. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene.

KRIVOKUĆA, DUŠKO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

KRIVOKUĆA, JOVAN, (Miloš), rođen 1.11.1955. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada tzv. JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

KRIVOKUĆA, MILAN, (Đuro), rođen 30.03.1948. god. u Gornjoj Trebinji, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja, Utinja i Brežana.

KRIVOKUĆA, MILOŠ, (?), 38 godina, iz V. Utinje, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema

položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

KRIVOKUĆA, RADE, (Vojislav), rođen 23.12. 1955. god. u Karlovcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listoapda 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

KRIVOKUĆA, RADE, (Jovan), rođen 14.03.1954. god. u Karlovcu, prebivalište u Utinji, općina Karlovac, Srbin, tijekom listopada 1991. god. pristupio nelegalnim, oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Utinje koje su privremeno okupirale taj dio teritorija RH. U sastavu ovih pobunjeničkih postrojba ostao je sve dok Hrvatska vojska nije oslobodila ovaj dio teritorija Republike Hrvatske. Od 1994. god. nalazio se u sastavu XXI. kordunaškog korpusa, XI. brigade, 2. bataljuna, 2. čete, u sastavu kojega je sudjelovao u oružanim napadima protiv RH. Za vrijeme “Oluje” bio je na neprijateljskom borbenom položaju na Popović Brdu. Dana 7. kolovoza 1995. god. u Manjerović Selu predao se pripadnicima HV-a.

KRIVOKUĆA, VLADO, (Milan), rođen 14.09.1941. god. u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

KRLIĆ, STEVO, (Svetozar), rođen 5.10.1966. god. u Glini, Srbin, tijekom 1991. god. pristupio četničkim postrojbama na području Šljivovca, općina Vrginmost, zaduživši naoružanje i opremu, a potom je nakon 4. studenoga 1992. god. u sklopu XXI. kordunaškog korpusa, XIX. brigade vojske tzv. RSK najprije kao pripadnik mješovitog artiljerijskog diviziona-baterije haubica 105 mm, a kasnije kao zapovjednik baterije protuoklopnih topova 76 mm, sve do kolovoza 1995. god. djelovao na teritoriju Katinovca i Veljuna protiv hrvatske vojske i redarstvenika.

KRPIĆ, JELENKO, (Branko), rođen 13.04.1951. god. u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, u rujnu 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. Republike Srpske Krajine, te je od 21. rujna 1991. god. bio pripadnik Vojne policije u Vrginmostu. U svibnju 1992. god. isti je u zapovjedništvu brigade.

KUKIĆ, MILIĆ, (Tomo), zvani Mićan, rođen 10.07.1941. god. u Cerovcu Vukmanićkom, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

KUKULJ, PERO, (Miloš), rođen 1.04.1952. god. u selu Blatuši, općina Vrginmost, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. priključio se srpskim paravojnim snagama tzv. RSK na području opčine Vrginmosta koje su privremeno okupirale dio državnog teritorija RH. Bio je pripadnik XIX. brigade, gdje je dobio oružje i streljivo te smb-odoru. Bojno je djelovao protiv legalnih vojnih postrojba RH.

KUNIĆ, ŽARKO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

LIČINA, MARKO, (?), 42 godine, Donji Tušilović, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

LIČINA, MILOŠ, (Mile), rođen 30.05.1953. god. u Tušiloviću, općina Karlovac, Srbin, u rujnu 1991. god. pristupa dobrovoljno srbočetničkoj vojsci. Nakon svibnja 1995. god. neprijateljski djeluje na području izmedu Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

LISIĆ, IGNJATIJE, (?), 38 godina, iz Radonje, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

LONČAR, JOVAN, (Stevan), rođen 14.11.1935. god. u Slunjskim Moravcima, općina Karlovac, prebivalište u Slunjskim Moravcima, Srbin, bio jedan od organizatora oružane pobune na području Slunjskih Moravaca i okolnih sela nastanjenih Srbima. Sudjelovao je u naoružavanju srpskog stanovništva, a početkom kolovoza 1990. organizirao je i aktivno sudjelovao u oružanim stražama u Slunjskim Moravcima.

LONČAR, MIRKO, (Nikola), rođen 25.02.1947. god. u selu Kljajić Brdo, općina Karlovac, Srbin, u kolovozu 1991. god. dragovoljno pristupa paravojnim srbočetničkim postrojbama zadužjući osobno naoružanje i opremu. Odmah daje stražu na željezničkom kolodvoru u Skakavcu i Trebinju, a potom je prebačen na prvu crtu prema hrvatskoj vojsci, gdje je borbeno djelovao. U lstopadu 1991. god. prelazi na prve crte u Bansku Selnicu, a poslije na Popović Brdo. U ožujku 1992. god. drži stražu u vojarni Mekušje, kao i u vojarni Kamenskom. Na položajima je sve do kolovoza 1995. god.

LONČAR, STEVAN, (Jovan), rođen 3.02.1949. god. u Slunjskim Moravcima, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin, bio jedan od organizatora oružane pobune na području Slunjskih Moravaca i okolnih sela nastanjenih Srbima. Sudjelovao je u naoružavanju srpskog stanovništva, a početkom kolovoza 1990. organizirao je i aktivno sudjelovao u oružanim stražama u Slunjskim Moravcima.

LONČAREVIĆ, DANE, (Ilija), rođen 23.04.1976. god. u Topuskom, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

LONČAREVIĆ, MILE, (Jovan), 2.05.1950. god. u Poljanima, općina Vrginmost, Srbin, koncem lipnja 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK u mjestu Poljani, općina Vrginmost, gdje je sudjelovao u seoskim stražama. Sudjelovao je i u napadu pripadnika istih postrojba na mjesta općine Vrginmost, nastanjena hrvatskim pučanstvom, nakon čega je slijedio progon hrvatskog pučanstva iz njihovih domova. Poslije toga prešao je na položaje uz Kupu, u D. Stefanke, općina Glina.

LUKAČ, DRAGAN, (Svetozar), rođen 25.05.1954. god. u Slavskom Polju, općina Vrginmost, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

LJEPOVIĆ, MILE, (?), 42 godine, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

LJEPOVIĆ, MIŠO, (?), 49 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

LJEPOVIĆ, VELJKO, (Stevan), rođen 28.08.1945. god. u Karlovcu, Srbin, tijekom 1994. god. odlazi iz Zagreba u Tušilović te se odmah priključuje agresorskoj vojsci. Nakon svibnja 1995. god. na području izmedu Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

LJUBIČIĆ, JOVAN, (Ilija), rođen 2.01.1956. god. u Maloj Vranovini, općina Vrginmost, prebivalište u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, u kolovozu 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav paravojnih postrojba tzv. RSK. Kao pripadnik ovih pobunjeničkih postrojba sudjelovao je u napadu na Topusko boreći se protiv teritorijalne cjelovitosti RH. Pripadnici HV-a su ga uhitili 8. kolovoza 1995. god. na području Topuskog. Bio je jedan od organizatora srpske pobune u sastavu specijalne postrojbe tzv. SAO Krajine. Proglasio se vojvodom SAO Krajine za općinu Gvozd. Sudjelovao je u paljenju hrvatskih sela Velike Vranovine, Ponikvara i Gređana.

LJUBIŠIĆ, DUŠAN (Đuro), rođen 19.01.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Vukmanićkom Cerovcu, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca te Turanj- Goljaki – Škrtić Brdo i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

MAĆEŠIĆ, MILOŠ, (?), 44 godine, Kolarić, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MADŽAR, LOŠO, (?), 35 godina, iz Male Crkvine, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se je na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

MALBAŠA, STEVAN, (Pavle), rođen 1.02.1946. god. u Brnjavcu, općina Vrginmost, Srbin, od srpnja 1991. god. bio naoružanim pripadnikom tzv. 2. čete 4. bataljuna XIX. brigade vojske tzv. RSK. Do konca 1992. god. bio je na položaju zvanom Jurina brda prema Novom Selu te od kolovoza 1994. god. do kolovoza 1995. god. Od prosinca 1993. god. do lipnja 1994. god. bio je na položaju prema Joševici, općina Lasinja.

MALEŠEVIĆ, DRAGAN, (Mile), rođen 29.05.1966. god. u Karlovcu, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

MALEŠEVIĆ, MILAN (Đuro), rođen 31.01.1936. god. u Malešević Selu, općina Vojnić, prebivalište u Malešević Selu, Srbin, nakon 10. sibnja 1995. god. bio u redovima pobunjeničke srpske paravojske na području Vrela Utinje, općina Karlovac, sa ciljem sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na ovaj dio hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Uhitili su ga pripadnici HV-a za vrijeme vojno-

redarstvene operacije “Oluja”, 8. kolovoza 1995. god. Za vrijeme uhićenja nalazio se u mjestu Vrelo Utinji, gdje je naoružan držao stražu na ulasku u selo.

MALEŠEVIĆ, MILE, (?), 40 godina, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MALIĆ, VLADO, (?), 38 godina, iz Malića , Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MALJAN, DARKO (Žarko), rođen 12.03.1965. god. u Karlovcu, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

MALJAN, ĐORĐE, (?), 44 godine, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MAMULA, BRANKO, (Đuro), rođen 21.06.1959. god. u Karlovcu, prebivalište u Vukmaničkom Cerovcu, Srbin, u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

MAMULA, ĐORĐE, (Đuro), rođen 28.03.1958. god. u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, Srbin. u početku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

MANDARIĆ, ĐURO (Nikola), rođen 12.11.1963. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu

protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

MANDIĆ, BORO, (?), 43 godine, iz Tušilovića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MANDIĆ, MILUTIN, (Miloš), rođen 13.08.1954. god. u Vojniću, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

MANDIĆ, STEVO, (Milan), rođen 20.10.1932. god. u Zrmanji, općina Gračac, Srbin, u vremenskom razdoblju od rujna 1990. god. do do 2. listopada 1991. god. davao seosku stražu u selu Gornje Trebinje. Od 22. veljače 1992. god. do lipnja 1992. god. radio je na “rampi” na ulazu u kasarnu Skakavac. Od lipnja 1992. god. do travnja 1993. god. držao je stražu u selu Lipje. U kolovozu 1995. god. raspoređen je na položaj između Skakavca i Popović Brda u zaselku Bokuni kao pripadnik 2. voda 4. bataljuna XI. brigade paravojske “SAO Krajine”.

MANDIĆ, SVETOZAR, (Miloš), rođen 15.08.1950. god. u Karlovcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

MANDIĆ, VAJO, (Milan), rođen 29.10.1973. god. u Doljanima, općina Otočac, prebivalište u Doljanima, Srbin, u siječnju 1994. god. mobiliziran u paravojsku tzv. SAO Krajine, a potom otišao na obuku za tenkiste u Sombor. Na obuci je bio do 21. svibnja 1994. god. Naoružanje i opremu zadužio je 7. lipnja 1994. god. i uključio se u sastav tenkovske jedinice koja se nalazila u Prijeboju kod Plitvica. Jedinica se premjestila u Babin Potok, a zatim u Podum. U Podumu je ova četa ušla u sastav “Mješovitog oklopnog diviziona” kojim je zapovijedao Nikola Bobić.

MANOJLOVIĆ, RANKO, (Milan), rođen 15.03.1953. god. u Čatrnji, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

MARINKOVIĆ, ĐURO, (Cvijan), rođen 14.10.1941. god. u Koranskom Selu, općina Duga Resa, Srbin, u rujnu 1992. god. dragovoljno pristupio srpskim paravojnim postrojbama tzv. SAO Krajine XXI. korpusu, XIII. brigadi, 3. bataljonu, 2. četi, 2. vodu, u sastavu kojeg bojno djeluje iz mjesta Ponoprac po pripadnicima HV-a i redarstvenim snagama, od rujna 1992. god. do 5. kolovoza 1995. god.

MARKOVIĆ, RADOVAN, (Simo), rođen 22.03.1949. god. u Ponorcu, općina Karlovac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. obavljao borbene zadatke na području Ponorca, Donjeg Sklada, Popović Sela i Lučice kao pripadnik XI. pješadijske brigade paravojske tzv. RSK, gdje je i borbeno djelovao pucanjem iz svog osobnog naoružanja prema položajima HV.

MARKOVINA, MILE, (Vaso), rođen 20.01.1942. god. u Dugom Selu, općina Lasinja, prebivalište u Dugom Selu, Srbin, početkom prosinca 1991. god. pristupio nelegalnim oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine – TO Dugo Selo, zadužio naoružanje i opremu. Kao pripadnik TO ostao je do travnja 1992. god., kada je demobiliziran. U siječnju 1993. god. ponovno je mobiliziran u selu Desno Sredičko, općina Lasinja, u XIX. brigadu, 1. bataljun, 1. vod, gdje je dobio punu ratnu opremu i naoružanje. Sudjelujući u oružanim napadima protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske ostao je u ovoj jedinici sve do 4. kolovoza 1995. god., kada su ga pripadnici HV-a, za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” uhitili u Dugom Selu. Prilikom uhićenja pripadnicima HV-a predao je naoružanje.

MASLIĆ, MILE, (Miljkan), rođen 2.01.1953. god. u Stipanu, općina Vrginmost, Srbin, koncem srpnja 1991. god. postao pripadnik nelegalnih paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine. Bio je rasporeden na stražu u Lasinjsko Dugo Selo na osiguranju sela. Potom je rasporeden u 1. bataljun, 1. četu, 1. vod do 4. listopada 1991. god., kad je kao vojnik-pješak išao za tenkom, a tri dana nakon toga odlazi na položaj u selo Mrvice, gdje je bio do 16. srpnja 1992. god. Od 23. siječnja 1993. god. odlazi na položaj kod Dugog Sela kao telefonist na maljutkama.

MAŠIĆ, MILORAD, (Đuro), rođen 2.11.1960. god. u Turjanskom, prebivalište u Turjanskom, općina Vrhovine, Srbin, tijekom srpnja 1991. god. zadužio naoružanje i opremu i stupio u redove pobunjeničke nelegalne vojske tzv. SAO Krajine i oružano djelovao protiv ustavno-pravnog poretka RH na području općine Vrhovine. Prilikom vojno-redarstvene akcije oslobadanja okupiranog teritorija RH, pripadnici HV-a su ga, s oružjem u ruci, zarobili u mjestu Turjansko, 4. kolovoza 1995. god.

MATIJEVIĆ, DUŠAN (Đuro) rođen 4.01.1939. god. u Gornjoj Trebinji, prebivalište u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od lipnja 1993. god. pa nadalje, u Karlovcu pristupa nelegalnim postrojbama pobunjenih Srba u Sajavcu, općina Karlovac. Zaduživši naoružanje i opremu sudjeluje u oružanim akcijama protiv RH i vrši stalno patroliranje na crti razgraničenja i tako spriječava ulazak Hrvatske vojske na taj dio teritorija Republike Hrvatske.

MATIJEVIĆ, MILAN, (?), 30 godina, iz Jarčevca, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

MATIJEVIĆ, MILE, (Milan), rođen 12.01.1948. god. u Maloj Crkvini, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja, Utinja i Malići – Kosjersko Selo.

MATIJEVIĆ, MILORAD, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

MATIJEVIĆ, NENAD, (?), 30 godina, iz Jarčevca, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

MATIJEVIĆ, PAJO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

MATIJEVIĆ, STEVAN, (Pavle), rođen 16.09.1932. god. u Karlovcu, prebivalište u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

MATIJEVIĆ, ŽIVKO, (?), 36 godina, iz Male Crkvine, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

MIHAJLOVIĆ, MILIĆ, (Dušan), rođen 5.01.1962. god. u Točku, općina Duga Resa, prebivalište u Točku, Srbin, zaduživši naoružanje i opremu, u jesen 1991. god. uključuje se u sastav seoskih straža koje organiziraju pobunjeni Srbi. Tijekom 1992. god. raspoređen je na položaj u Poloju, a tu je ostao oko godinu i pol. Nakon pauze zbog bolesti majke, ponovno je mobiliziran 1994. god. i odlazi na položaj u Poloju. Na ovom položaju se nalazio u vrijeme akcije HV-a “Oluja”, a s položaja je pobjegao kući gdje ga zatiču pripadnici HV-a.

MIHAJLOVIĆ, MILE, (Miloš), rođen 1.01.1948. god. u Vojniću, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

MIHAJLOVIĆ, MILOŠ, (Mojsije), rođen 29.05.1935. god. u Gornjem Poloju, općina Duga Resa, Srbin, u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio u oružane odmetničke paravojne snage tzv. SAO Krajine te bio na položajima na području Poloja i Perjasice, gdje je borbeno djelovao po vojnim i redarstvenim snagama RH.

MIJAKOVIĆ, DRAGAN, (Milića), rođen 1939. god., iz Gornjeg Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

MIJAKOVIĆ, NIKOLA, (Milića), 30 godina, iz Gornjeg Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

MILAŠINOVIĆ, ĆANE, (?), 40 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

MILIČEVIĆ, PERO (Ilija), rođen 12.03.1961. god. u Crevarskoj Strani, općina Vrginmost, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin. u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.

MILIĆ, MILJUŠ, (Nikola), rođen 1.06.1940. god. u Tušilovičkom Cerovcu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od svibnja 1992. god. dragovoljno pristupio srpskim paravojnim snagama tzv. SAO Krajine u mjestu Tušilovički Cerovac, u sastavu kojih je borbeno djelovao po snagama hrvatske vojske i redarstvenim snagama, do dana zarobljavanja 7. kolovoza 1995. god., a kao član SDS-a tijekom ratnih zbivanja vršio je i funkciju predsjednika Mjesne zajednice Cerovac.

MILIVOJEVIĆ, DARKO, (Nikola), rođen 5.01.1962. god. u Karlovcu, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin. U početku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije

dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

MILIVOJEVIĆ, ĐURO, (Marko), zvani Đuka, rođen 28.04.1953. god. u Tušilovačkom Cerovcu, općina Karlovac, prebivalište u Tušilovačkom Cerovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. do zarobljavanja 7. kolovoza 1995. god. u 15 sati u Krnjaku bio pripadnik oružanih paravojnih postrojba tzv. Vojske Krajine , III, brigade, 11. bataljona, 2. čete, i aktivno sudjelovao u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Tijekom 1991. i početkom 1992. god. kao pripadnik odjeljenja minobacača 82 mm borbeno djelovao po naseljenim mjestima Selišće, Ladvenjak, Logorište, kao i po samom gradu Karlovcu gađajući civilne ciljeve. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” HV-a nalazio se u sastavu pobunjeničke srpske vojske i kao vojnik-pješak oružano djelovao po položajima Hrvatske vojske, pružajući tako otpor legalnim snagama RH da uspostave kontrolu nad tim hrvatskim teritorijem.

MILIVOJEVIĆ, GOJKO, (Lazo), rođen 30.09.1935. god. u Karlovcu, Srbin, dana 20. rujna 1991. god. u Cerovcu dobrovoljno pristupio srbočetničkoj paravojsci. U XI. brigadi djelovao je kao tenkist i oružano djelovao. Nakon svibnja 1995. god. na području između Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

MILOŠEVIĆ, MANE, (Dane), rođen 11.11.1954. god. u Broćancu, Slunj, Srbin, tijekom rujna 1991. god. pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine, najprije u tzv. Samostalnom vodu Bročanac, nakon toga u mnogim raznim paravojnim srpskim postrojbama, a početlom vojno-redarstvene akcije “Oluja” zatekao se na mjestu zamjenika zapovjednika 1. čete 2. pješadijskog bataljuna XIII. brigade srpske paravojske, na položaju Simić Brdo kod Perjasice, gdje aktivno bojno djeluje.

MILJANOVIĆ, STEVO, (Nikola), rođen 6.06.1954. god. u Vrginmostu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

MILJENOVIĆ, ČEDO, (?), 38 godina, iz Male Crkvine, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

MILJENOVIĆ, MILAN, (Milan), rođen 6.08.1956. god. u Maloj Crkvini, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. U drugoj polovici 1991. pobunjeni Srbi organiziraju oružane napade, u okviru kojih osnivaju zatvor u Vojniću. Imenovani prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru

u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubilia dva civila hrvatske nacionalnosti.

MILJEVIĆ, NIKOLA, (Pero), rođen 28.06.1937. god. u Gređanima, općina Vrginmost, prebivalište u Gređanima, Srbin, u kolovozu 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav paravojnih postrojba tzv. RSK. Kao pripadnik ovih pobunjeničkih postrojba sudjelovao je u napadu na Topusko, boreći se protiv teritorijalne cjelovitosti RH. Pripadnici HV-a su ga uhitili 8. kolovoza 1995. god. na području Topuskog.

MILJEVIĆ, PERO, (Nikola), rođen 18.02.1968. god. u Glini, prebivalište u Grđanima, općina Vrginmost, Srbin, tijekom srpnja 1991. god. u Grectanima, općina Vrginmost, u nakani da ugrozi živote i imovinu gradana RH, te u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH, otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine, za vrijeme oružanih napada tzv. JNA i drugih srpskih pobunjeničkih postrojba na RH priključuje se istima, uzima naoružanje i opremu i aktivno sudjeluje u napadu na legalne snage RH, kao i na mjesta pretežno naseljena hrvatskim stanovništvom, sve radi spriječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na taj dio teritorija RH.

MIRIĆ, MILAN, (Dušan), rođen 24.05.1965. god. u Slunju, općina Slunj, Srbin, dana 11. ožujka 1993. god. stupio u neprijateljske oružane postrojbe, u XXI. kordunaški korpus, XIII. pješadijeku brigadu, 2. bataljun, 2. četu. Nalazio se na položaju u selu Perjasica – Kestenak, na prvoj crti bojišnice, odakle je djelovao do početka akcije “Oluja”. Kao građanin RH služio agresorskoj vojsci, sudjelujući u prinudnom raseljavanju nesrpskog stanovništva i njihovom likvidiranju vatrenim oružjem.

MIRIĆ, MILAN, (?), 30 godina, iz Veljuna, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

MIRIĆ, STEVO, (Rade), rođen 10.01.1928. god. u Karlovcu, prebivalište u Skakavcu, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.

MRAOVIĆ, JANKO, (Tešo), rođen 30.05.1947. god. u Čemernici, općina Gvozd, prebivalište u Čemernici, Srbin, početkom srpnja 1991. god. mobiliziran je u nelegalne oružane postrojbe tzv. Vojske RSK, a sredinom istog mjeseca pristupa tzv. graničnoj miliciji i vrši dužnost stražara kod skladišta naoružanja. Kao pripadnik paravojske XIX. brigade XXI. korpusa bio je na položajima u Novom Selu i Crnoj Dragi (od Lasinje prema Prkosu). Bio je u odori bivše JNA i naoružan. U sastavu ove paravojne postrojbe bio je do 7. kolovoza 1995. god., kada su ga uhitili pripadnici HV-a.

MRKOBRADA, MIRKO, (Petar), rođen 28.12.1961. god. u Karlovcu, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin. u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.

MRKŠIĆ, MILORAD, (Stevan), rođen 2.06.1958. god. u Vojniću, Srbin, kao pripadnik tzv “samostalnog voda” u Širokoj Rijeci, općina Vojnić, držao je straže do siječnja 1992. god. U travnju 1992. god. mobiliziran je u XIII. brigadu, 1. četu, 2. vod Vojske RSK u mjestu Krstinja. Ova vojna postrojba borbeno je djelovala na području Gojkovca, Tržića, Batnoge i Široke Rijeke, a ti su napadi bili usmjereni i na lokalno civino stanovništvo koje je bilo tada prinuđeno napustiti svoja ognjišta.

MUŠKINJA, VELJKO, (Rade), rođen 16.07.1947. god. u Brezovoj Glavi, općina Karlovac, od kolovoza 1991. god. držao straže na položaju Brezova Glava – Cvijanović – Grbino Brdo. Nakon toga premješten je na položaj Ljepović Jarak i Udbinu – Sjeničak, gdje je raspoređen u I. bateriju “protivvazdušne obrane” na trocijevni mitraljez, sa zadatkom promatranja i uništavanja mogućih naleta Hrvatskog borbenog zrakoplovstva. U vremenskom razdoblju od ožujka 1992. god. do jeseni iste god. bio je u postrojbi “Milicije SAO Krajine”. Od jeseni 1992. god. do sredine srpnja 1995. god. nalazio se na položaju u Ljepović Jarku, kao rukovoditelj na trocijevnom mitraljezu.

NAHOD, MILOŠ, (Borislav), rođen 4.02.1953. god. u Lisinjskom Sjeničaru, općina Karlovac, prebivalište u Lisinjskom Sjeničaru, Srbin, početkom kolovoza 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba tzv. RSK na području Petrove Gore. Zaduživši naoružanje držao je straže, a zatim se uključio u srpski plan okupacije ovog dijela RH, a u cilju stvaranja tzv. Krajine. Hrvatski vojnici su ga uhitili na područjju općine Gline.

NAPIJALO, MIHAJLO, (Dragić), rođen 20.09.1960. god. u Vojniću, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

NASUFOVIĆ, RAMO, (Ibrahim), rođen 8.10.1950. god. u Mutniku, općina Cazin, prebivalište u Vrhovinama, Musliman, tijekom 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav tzv. Vojske SAO Krajine i bio na neprijateljskim položajima kod Dabra i Otočca. Naoružanje je dobio od Bogdana Srdića. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “”Oluje” pripadnici HV-a su ga uhitili na cesti prema Prijeboju. U trenutku uhićenja bio je naoružan.

NOVAKOVIĆ, ĐURO, (Simo), rođen 30.09.1948. god. u Veljunskoj Glini, Srbin, tijekom lipnja 1992. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Vojnića u sastavu kojih je bojno djelovao protiv legalnih organa vlasti Republike Hrvatske.

NOVAKOVIĆ, MILOŠ, (Stevan), rođen 4.01.1949. god. u Vojišnici, općina Vojnić, Srbin, od listopada 1991. god. u mjestu Vojišnici držao seosku stražu do početka 1992. god. Tijekom 1992. god. odlazi u XXI. kordunaški korpus, 3. bataljon, 1. četu, 1. vod u sastavu kojih bojno djeluje iz Turnja i Slunjskih Selnica po pripadnicima HV-a i redarstvenim snagama. Kao posljedica tih napada došlo je do bijega civila hrvatske nacionalnosti s ovih područja kojima su ovim napadima bili ugroženi životi.

NOVAKOVIĆ, RADE, (?), 40 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

OPAČIĆ, MILAN, (Milan), rođen 22.10.1951. god. u Karlovcu, Srbin, dana 4. kolovoza 1991. god. pristupio paravojnim srbočetničkim snagama i djelovao aktivno na raznim položajima duž cijele općine Karlovca. Bio je mehaničar u srpskoj XI. kordunaškoj pješadijskoj brigadi.

OPAČIĆ, NEBOJŠA, (?), 32 godine, iz Gornje Visočke, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čet 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivnoje sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

OREDIĆ, ČEDOMIR, (Stevo), rođen 18.11.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, makar znajući da je područje Krnjaka dio teritorija Republike Hrvatske na kojem vrijede zakoni RH, nakon što je agresijom tzv. JNA i drugih paravojnih četničkih postrojba područje Krnjaka privremeno okupirano, sa ciljem da pomogne u pripajanju tog dijela RH tzv. SAO Krajini, uvođenju okupatorske vlasti i sprječavanju državljana RH u kretanju po cijelom njenom teritoriju, preuzeo je dužnost suca “Opštinskog suda za prekršaje Krnjak”, te je 23. travnja 1994. god. kaznio M. Sinković – Cindrić kaznom zatvora u trajanju od deset dana zbog “ilegalnog prelaska granice” između tzv. SAO Krajine i Republike Hrvatske, dakle poduzeo je protuustavnu odluku uvođenja stranog pravosudnog (okupatorskog) sustava.

OREŠČANIN, MILOŠ, (Milutin), rođen 23.12.1925. god. u Blatuši, općina Vrginmost, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

OREŠČANIN, MILUTIN, (Milutin), rođen 1.06.1968. god. u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

PAIĆ, ĐURO (Bogdan), rođen 7.10.1955. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

PAIĆ, TOŠA, (Milan), rođen 20.02.1954. god. u Pješčanici, općina Vrginmost, Srbin, u drugoj polovici 1991. kao zapovijednik Policijske stanice Vojnić organizirao izdvajanje iz Policijske uprave Karlovac i osnivanje Stanice milicije Vojnić u okviru tzv. SUP-a Knin. Kako bi onemogućio djelovanje legalne hrvatske vlasti, zajedno s Tošom Paićem, zapovjedio je postavljanje barikada s naoružanom stražom radi kontrole ulaska i izlaska građana s područja Vojnića, uhićivanje “nepoćudnih” građana, njihovo zlostavljanje i premlaćivanje, te općenito napadaje na pripadnike Hrvatske vojske i policije, što su njima podređene osobe i činile.

PAPIĆ, DUBRAVKO, (Milan), zvani Dudo. rođen 7.04.1991. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1993. god. do 5. kolovoza 1995. god. bio pripadnik nelegalne, pobunjeničke tzv. vojske SAO Krajine. Sudjelujući u oružanoj pobuni protiv RH nalazio se na neprijateljskim položajima u mjestu Perjasici uz rijeku Mrežnicu, nasuprot šumi Mali Mašnik, naoružan i u odori neprijateljske vojske.

PAVKOVIĆ, MILAN, (Ljuban), rođen 7.01.1971. god. u Karlovcu, Srbin, u rujnu 1991. god. kao dragovoljac pristupa srbočetničkim paravojnim snagama, XXI. korpusu, XI. brigadi, 2. bataljonu, 3. četi. Kao vojnik-pješak držao položaje kod Barilovića. Primio je naoružanje i smb-odoru. Cijelo vrijeme oružano je djelovao na prvim crtama po hrvatskoj vojsci, sve do kolovoza 1995. god.

PAVLOVIĆ, BRANKO, (Gojko), rođen 30.11.1946. god. u selu Mračaju, Srbin, dana 28. lipnja 1991. god. pristupa srbočetničkoj vojsci raspoređujuči se na seoske straže na području Široke Rijeke i Sajkovca. Koncem 1991. god. biva raspoređen na položaj na Pašni Potok, potom odlazi na položaje u Cetingrad. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik XIII. brigade, 1. bataljuna, 1. čete, 1. voda tzv. Vojske RSK, na području Tržića držao je položaje nasuprot položaja hrvatske vojske, dakle aktivno djelujući.

PAVLOVIĆ, ILIJA, (Vasilije), rođen 9.09.1959. god. u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, u srpnju 1991. god. priključio se oružanim neprijateljskim postrojbama tzv. RSK, te bio na položaju u minobacačkom odjeljenju u Ljepović Jarku. Od prosinca 1991. god. pripadnik je 4. bataljuna XI. brigade. Od ljeta 1992. odlazi na topničku bateriju na položaj Brezova Glava, Skakavac i Lipje. Bio je djelatnik tzv. “Stanice milicije” u Vojniću. Od početka 1995. god. do 3. kolovoza 1995. god. ponovno je pripadnik 4. bataljona XI. brigade u selu Lipje, a od 3. kolovoza 1995. god. prebačen je na položaj na poligon Slunj, sudjelujući kroz sve navedeno vrijeme u napadima na pripadnike HV-a i lokalnog civilnog pučanstva, koje je tim napadima natjerano u bijeg (područje Lipja, Slunja i Perjasice).

PAVLOVIĆ, MIODRAG, (Miloš), rođen 19.12.1964. god. u Karlovcu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz

Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

PEKEČ, DUŠAN, (?), 35. godina iz Primišlja, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

PEKIĆ DUŠAN, (Mirić), rođen 23.02.1949. g . u Donjoj Trebinji, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

PELEŠ, RADOMIR, (Nikola), rođen 13.03.1960. god. u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

PEŠUT, MANOJLO, (Ilija), rođen 27.11.1936. god. u Ogulinu, Srbin, u listopadu 1994. god. pristupa srbočetničkim postrojbama (Pleščanska brigada), gdje dobiva naoružanje i odoru. Glavni zadatak mu je bio dovoz hrane od glavne ceste do sela Malbaše gdje se nalazilo oko 30 ljudi na prvim crtama bojišnice a koji su vojno djelovali po pripadnicima HV.

PETROVIĆ, DUŠAN, (?), 42 god., Tušilović, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

PETROVIĆ, ĐURO, (Branko), rođen 27.06.1955. god. u Vojniću, Srbin, u srpnju 1991. god. nalazio se na barikadama u mjestu Knežević Kosi na cesti Karlovac – Bihać, zajedno s još četvoricom naoružanih Srba. Od kolovoza 1992. god. bio je pripadnik XI. pješadijske brigade, 3. čete, 2. voda, 1. odjeljenja Vojske tzv. SAO Krajine, u sklopu kojih je izvršavao vojni zadatak, stražarsku patrolnu djelatnost, naoružan poluautomatskom puškom, na mjestu Knežević Kosa do kote Mrđenović groblje.

PETROVIĆ, MARKO, (?), 35 godina, iz Svinice kod Maljevca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

PEURAČA, MILE, (Božo), rođen 1.01.1956. god.u Karlovcu, dobrovoljno se priključio postrojbama JNA na području Slunja, gdje je sudjelovao u napadu na to mjesto, a potom je preuzeo zapovjedništvo tzv. “vojne policije”, u listopadu 1991. god.

PEURAČA, NIKOLA, (Gojko), rođen 10.01.1948. god. u Gornjem Budačkom, općina Karlovac, Srbin, dana 21. kolovoza 1991. god. pristupa paravojnim srbočetničkim postrojbama gdje je postavljen za zapovjednika III. čete te djeluje na položajima kod rijeke Korane. Poslije biva postavljen za zamjenika zapovjednika II. bataljuna koji drži položaje ušća rijeke Radonje i Korane do sela Lušice. Nakon svibnja 1995. god. na području Slunja bio pripadnik samostalne čete u okviru specijalnog korpusa inženjeriske čete paravojske tzv. RSK, sa svrhom sprječavanja ulaska legalnih snaga RH na okupirano područje i uspostave na tom području ustavno-pravnog poretka RH, te se u odori i oružjem borio protiv Hrvatske vojske i redarstvenika za vrijeme akcije “Oluja”.

POLOJAC, MILOŠ, (Rade), rođen 2.09.1937. god. u Podgorju, općina Vrginmost, Srbin, tijekom lipnja 1991. god. pristupio pravojnim snagama SAO Krajine na podrčju Vrginmosta gdje je zadužio vojnu odoru i naoružanje.

POPOVIĆ, DRAGIĆ, (Mihajlo), rođen 29.11.1946. god. u Svinici, općina Vojnić, Srbin, od rujna 1991. god. do siječnja 1992. god., od lipnja 1993. do konca 1993. god., te od srpnja 1995. god. do 6. kolovoza 1995. god. oružano, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga, djelovao u sastavu XI. brigade srpske vojske Krajine sa privremeno zaposjednutog teritorija RH, s područja Cerovca i Tušilovića.

POPOVIĆ, SIMO, (Milan), rođen 10.07.1941. god. u Čatrnji, općina Karlovac, prebivalište u Čatrnji, Srbin, državljan RH, od svibnja 1993. god. bio u sastavu nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. RSK u Ponorcu u sastavu 3. čete XI. brigade XXI. korpusa. Kao pripadnik ove jedinice odlazi na borbene položaje u Ponorcu. Postrojbe pobunjenih Srba kojima je i sam pripadao okupirale su dio hrvatskog teritorija. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” pobjegao je s položaja i uputio se svojoj kući. Prilikom ulaska u selo predao se pripadnicima HV.

POPRATINA, DARKO, (Milan), rođen 26.06.1967. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovca (Kamensko, Sajevac i Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano.

POŠTIĆ, LJUBOMIR, (Dušan), rođen 26.07.1958. god. u Sisku, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

POŠTIĆ, MATIJA, (?), 53 godine, iz B. Glave, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

POTKRAJAC, DUŠAN, (Miloš), rođen 1937. god., iz Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

PRUSAC, MIĆO, (?), zvani Miloš, pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuše gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

PRUSAC, MILOŠ, (Jovan), rođen 19.03.1927. god. u Glini, prebivalište u Skakavcu, općina Karlovac, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini. Imenovani je, prema iskazu I.N., bio glavni organizator ovih protuustavnih radnji.

RABLJENOVIĆ, MILAN, (Milivoj), rođen 5.02.1961. god. u Jovcu, općina Dvor na Uni, prebivalište u Vojniću, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

RADANOVIĆ, ĐOKO, (Petar), rođen 25.02.1949. god. u Vrginmostu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

RADIČANIN, SLOBODAN, (Ilija), rođen 18.12.1951. god. u Perni, općina Gvozd, prebivalište u Topuskom, općina Topusko, Srbin, u listopadu 1991. god. uključio se u sastav tzv. Milicije RSK u Stanici milicije Topuskom koja je bila u sastavu Stanice milicije Gvozd. Pristupivši pobunjeničkoj

miliciji uključuje se u oružanu pobunu protiv ustavno-pravnog poretka RH. U kolovozu 1995. god. uhitili su ga hrvatski vojnici.

RADOJČIĆ, DARKO, (Mirko), rođen 15.09.1959. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, za vrijeme napada JNA i paravojnih srbočetničkih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajnju tzv. SAO Krajini.

RADOVIĆ, MILE, (?), 37 godina, iz God. Budačkog, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

RADOVIĆ, MILOŠ, (?), 40 godina, iz Gornjeg Budačkog, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

RADULOVIĆ, DUŠAN, (Miloš), rođen 8.07.1957. god. u Kmjačkom Grabovcu, općina Karlovac, Srbin, u listopadu 1991. god. pristupa paravojnim srbočetničkim postrojbama u tzv. XXI. korpus. U tijeku listopada 1994. god. uključio u sastav 2. bataljuna, pozadinsku četu, tehnički vod, stacioniranog na položaju u Budačkoj Rijeci, sve do kolovoza 1995. god.

RADULOVIĆ, MILOŠ, (Stanko), rođen 21.05.1936. god. u Krnjačkom Grabovcu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od 1. ožujka 1992. god. do 8. kolovoza 1995. god. priključio se nelegalnim oružanim snagama u Krnjačkom Grabovcu u sastav tzv. TO Krnjak, pri XI. krnjačkoj brigadi. Išao je na položaje u sela Krnjački Grabovac i Kmjak. Postrojbe u kojima se nalazio privremeno su okupirale dio teritorija RH i u čijem je sastavu djelovao u borbama protiv legalnih oružanih postrojba.

RAJŠIĆ, SIMO, (Nikola), rođen 15.10.1939. god. u Starom Selu, općina Vrginmost, Srbin, priključio se u ljeto 1991. god. nelegalnim oružanim postrojbama držeći straže u Starom Selu. Bio je, dakle, pripadnikom oružanih snaga koje su privremeno okupirale dio teritorija RH. Sudjelovao je u borbama protiv legalnih oružanih postrojba RH.

RAKINDŽIĆ, NENAD, (Dragoljub), rođen 18.03.1952. god. u Sisku, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

RATKOVIĆ, MILE (Jovan), rođen 20.04.1934. god. u Boviću, općina Vrginmost, prebivalište u Boviću, Srbin, u ljeto 1991. god. pristupio pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine u Boviću, općina Vrginmost. Tom prilikom dobio je naoružanje, a nosio je odoru tzv. JNA. Raspoređen je u Samostalni vod u sastavu kojega je davao stražu u selu Boviću. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” otišao je sa svoga stražarskog mjesta u selo Čemernicu i priključio se koloni u pravcu Gline, ali se zbog nemogućnosti prolaza vratio u pravcu Topuskog gdje je ranjen i prebačen u sisačku bolnicu.

REBIĆ, DARKO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

REBIĆ, DUŠAN, (Dragan), rođen 29.01.1960. god. u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. kao naoružani pripadnik paravojnih srpskih snaga drži straže u selu Gornja Trebinja. Od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje po prvim crtama u Kablarima. Odlazi na poligon Cerovac gdje drži straže sve do svibnja 1992. god., kada je u sklopu 3. čete 1. bataljona XI. brigade neprijateljske paravojske u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1993. god. Potom odlazi na punkt Popović Brdo mijenjajući odoru i postrojbu, postajući milicajac tzv. SAO Krajine, a iza toga u selo Brođani, Kamensko, gdje oružano i borbeno djeluje po HV do kolovoza 1995. god.

REBIĆ, MILORAD, (Đuro), rođen rođen 26.03.1960. god., u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. kao naoružani pripadnik paravojnih srpskih snaga drži straže. U studenome 1991. god. premješten je na Lemić Brdo i to u sklopu Vrelo-utinjske čete, odakle je sa cijelom četom prebačen na vojni poligon Cerovac, gdje drži straže. Polovicom 1992. god. cijeli vod biva prebačen u tzv. graničnu miliciju tzv. SAO Krajine i odmah upućen na prvu crtu prema Hrvatskoj vojsci na Popović Brdu. Ovdje ostaje do akcije Maslenica, kada su svi prebačeni u vojsku tzv. RSK u XXI. kordunaški korpus, XI. brigadu, 3. četu. Tako se tijekom 1993., 1994. i 1995. god. nalazio na prvim crtama prema Hrvatskoj vojsci gdje je naoružano i vojno djelovao u Brođanima, Kublarima, Lemić Brdu, Popović Brdu. U srpnju 1995. god. upućen je na bojišnicu u BiH gdje također borbeno djeluje.

RODIĆ, DUBRAVKO, (Đuro), rođen 2.05.1970. god. u Glini, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

ROKNIĆ, SIMO, (Milica), rođen 2.09.1944. god. u Ponikvarima, općina Gvozd, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbin, bio organizator srpske pobune u općini Gvozd i to kao zapovjednik tzv. TO. Pučanstvu srpske nacionalnosti dijelio je naoružanje i opremu, a u ovoj aktivnosti je viđen u selu Mala Vranovina. Organizirao je napad na selo Ponikvare, pri čemu su pobunjenici počinili veću materijalnu štetu, a hrvatsko pučanstvo je u strahu pobjeglo.

RUDAN, MIROSLAV, (Dušan), rođen 27.09.1947. god. u Donjem Sjeničnjaku, općina Vrginmost, prebivalište u D. Sjeničnjaku, Srbin, u svibnju 1992. god. priključuje se srpskim nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK. Raspoređen je u sastav 1. voda 2. čete XIX. bataljuna XXI. korpusa, na borbeni položaj u Kovačevcu. Na položaju je bio zadužan za funkcioniranje veze. Za vrijeme “Oluje”, do kada se nalazio u neprijateljskim vojnim postrojbama, u Vrginmostu su ga uhitili pripadnici HV-a.

RUŠNOV, PERO, (Joso), rođen 9.05.1966. god. u Vrginmostu, općina Vrginmost, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.

SAMARDŽIJA, ĐURO, (Adam), rođen 26.05.1969. god. od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

SAMARDŽIJA, MILAN, (Radivoje), rođen 8.06.1969. god. u Topuskom, općina Vrginmost, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

SANČANIN, BRACO, (Ratko), rođen 6.11.1960. god. u Prnjavoru, Republika BiH, u travnju 1991. god. dragovoljno pristupio u redove srpskih paravojnih snaga, u redove tzv. Milicije SAO Krajine na području Slunja, aktivno se uključio u akcije protiv legalnih snaga RH, te vršio fizička maltretiranja zatočenih civila. Tako je dana 16.10.1991. god. u zatvoru u T. Korenici policijskom palicom tukao Hrvata civila te mu na kraju izbio sve prednje zube.

SELAKOVIĆ, DAVID, (Nikola), zvani Dašo, rođen 24.02.1930. god. u Udbinju, općina Skakavac, prebivalište u Udbinju, Srbin, u vremenskom razdoblju od ljeta 1991. god. do zarobljavanja 4. kolovoza 1995. god. bio pripadnik oružanih paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine. Početkom srpske pobune bio je u sastavu pripadnika tzv. Narodne zaštite i naoružan stražario u tom okupiranom području. Nakon 10. svibnja 1995. god. borbeno je djelovao na prvoj crti bojišnice spram HV-a, na području Brođana, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. kordunaškog korpusa paravojske tzv. RSK, sa ciljem sprječavanja ulaska legalne vlasti RH na taj dio hrvatskog teritorija. Zarobljen je 4. kolovoza 1995. god.

SIKIRICA, DRAGAN, (Milan), rođen 20.07.1950. god. u Vodević Brdu, općina Karlovac, u drugoj polovici 1991. god. pobunjeni Srbi organiziraju oružanu pobunu, u okviru koje osnivaju zatvor u Vojniću. Imenovani prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike

mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti.

SIMIĆ, ĐOKO, (Milutin), rođen 10.06.1959. god. u Slunju, Srbin, dana 15. prosinca 1991. god. pristupa srbočetničkoj paravojsci u Srednjem Poloju u III. pješadijsku brigadu. Djeluje oružano u Persjanici te u pograničnoj miliciji u Primišlju gdje ostaje sve do 1. svibnja 1993. god. Od 1. kolovoza 1994. god. postaje zapovjednik odjela PZO.

SMOLJANOVIĆ, (?), (?), zvani Smoki, 40 godina, iz Macut Brda, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

STANKOVIĆ, RADE, (?), 46 godina, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

STEVIĆ, SERGEJ, (?), 30 godina, iz Like, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

SUČEVIĆ, BOŠKO, (Pavao), rođen 10.01.1954. god. u God. Primišlju, općina Slunj, Srbin, dana 22. kolovoza 1991. god. pristupio paravojnim postrojbama tzv. Vojske RSK. Aktivno je sudjelovao u napadu na Slunj, te je po okupaciji Slunja prebačen na položaj u Perjasicu, kod Jelvika, gdje je postavljen na dužnost zapovjednika voda, na kojoj je ostao do 15. svibnja 1992. god.

SUČEVIĆ, BRANKO, (?), rođen 1937. god. iz Donje Perjasice, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

SUDAR, DRAGAN, (Đuro), rođen 2.08.1955. god. u Potplanskom Selu, općina Generalski Stol, prebivalište u Perjasici, općina Generalski Stol, Srbin, od kolovoza 1993. god. do 5. kolovoza 1995. god. bio pripadnik nelegalne, pobunjeničke tzv. Vojske SAO Krajine. Sudjelujući u oružanoj pobuni protiv RH nalazio se na neprijateljskim položajima u mjestu Perjasici uz rijeku Mrežnicu, nasuprot šumi Mali Mašnik, naoružan i u odori neprijateljske vojske.

SUZIĆ, GRIGORIJE, (Dušan), rođen 24.07.1950. god. u Lasinjskom Sjeničaku, općina Karlovac, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, općina Karlovac, preuzeo funkciju u tzv. Ratnom predsjedništvu. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvorn okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene.

ŠAPIĆ, LJUBAN, (Bože), zvani Baća, rođen 20.09.1952. god. u Malički, općina Vrginmost, prebivalište u Malički, Srbin, u kolovozu 1992. god. priključio se pobunjeničkim, oružanim postrojbama tzv. RSK, prihvatio velikosrpsku ideju okupacije dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije, sudjelujući u oružanim napadima na legalne organe RH. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” zarobili su ga pripadnici HV-a 7. kolovoza 1995. god. u Malićki, općina Vrginmost.

ŠARIĆ, MILIVOJ, (?), 38 godina, Vojnić, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

ŠIMUNLIJA, ĐORĐE, (Đuro), rođen 28.08.1966. god. u Karlovcu, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, općina Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. Ratnom predsjedništvu. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene.,

ŠKALJAC, ĐURO, (Miloš), rođen 20.09.1954. god. u Slavskom Polju, općina Vrginmost, Srbin, u srpnju 1991. god. preuzeo dužnost rukovoditelja i organizatora rada “Milicijske stanice Tušilović” u sklopu tzv. SUP-a Knin. Potom je naredio postavljenje barikada na prometnicama s naoružanim stražama, neređivao uhićenja nepoćudnih građana i oduzimanje imovine, a što su njemu podređene osobe i izvršavale, pa su građani lišavani slobode i odvođeni u zatvore.

ŠOLIĆ, BOŽO, (Stevan), rođen 14.01.1942. god. u Donjem Budačkom, općina Karlovac, prebivalište u Donjem Budačkom, Srbin, početkom 1992. god. odzvao se mobilizacijskom pozivu pobunjenih Srba, zadužio naoružanje i prihvatio davanje seoskih straža u selima Galovo i Komadine. Koncem veljače otišao je u bolnicu, a ponovno je mobiliziran u jesen 1993. god. na istu stražarsku dužnost sa ciljem onemogućavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na ovo područje. Za vrijeme “Oluje” pripadnici HV-a su ga zatekli u kući.

ŠORGIĆ, SLAVKO, (Jovan), rođen 1.02.1957. god. u Biovičinu Selu, općina Knin, prebivalište u Biovičinu Selu, Srbin, u lipnju 1991. god. uključuje se u sastav srpske paravojne “Bukovačke brigade” tzv. SAO Krajine, s kojom se nalazio na području Biovičina Sela, okolice i na položajima oko

Skradinskog zaleđa, gdje je sudjelovao u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Također je od 15.06.1995. do 7.08.1995. god. bio pripadnik XIII. brigade srpske paravojske koja je sudjelovala u oružanoj borbi protiv RH.

ŠPANOVIĆ, ĐORĐE, (Dmitar), rođen 10.09.1971. god. u Karlovcu, općina Karlovac, u vremenskom razdoblju od 1. studenoga 1991. god. do 8. kolovoza 1995. god. priključio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK u Skavcu u sastav 3. čete 3. bataljuna XI. brigade, te išao na borbene položaje na području sela Brosjani, Cetingrad, Tržić i Primošlje. Ove su postrojbe privremeno okupirale dio teritorija RH s kojih je lokalno civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti natjerano u bijeg.

ŠUNTIĆ, STJEPAN, (Marko), rođen 1.10.1964. god. u Čremušnici, općina Lasinja, prebivalište u Čremušnici, Hrvat, dana 28. siječnja 1993. god. mobiliziran u nelegalne, oružane, pobunjeničke postrojbe vojske tzv. RSK. Raspoređivan je na položaje u Dugom Selu, zatim u Bosanskom Petrovcu, Klupi i Slapnici (BiH). Od 14. srpnja do 28. srpnja 1995. god. bio je na neprijateljskom položaju u Kamenskom, a zatim biva premješten u Kupljansko kraj Vojnića. Od 1. kolovoza 1995. god. nalazi se na Slunjskom poligonu, a 4. kolovoza 1995. god. odlazi u Primišlje i Veljun. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” pripadnici HV-a su ga uhitili.

TEPŠIĆ, BORO, (?), 41 godina, iz Cerovca, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

TEPŠIĆ, SVETOZAR, (Mile), rođen 16.12.1955. god. u Maloj Trepči, općina Vrginmost, prebivalište u Slunju, Srbin, od kolovoza 1992. god. do kolovoza 1995. god. kao pripadnik paravojnih postrojba pobunjenih Srba tzv. Vojske SAO Krajine bio je na dužnosti stražara na Slunjskom poligonu. Čuvao je skladišta streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava (Kozara i Atomsko sklonište). Pripadnici HV-a su ga zarobili za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” 6. kolovoza 1995. god. U trenucima zarobljavanja bio je naoružan i u odori neprijateljske pobunjeničke vojske.

TESLA, JOVAN, (Jovan), rođen 27.08.1965. god. u Vojniću, prebivalište u Topuskom, općina Vrginmost, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

TIŠMA, DANE, (Vid), rođen 8.09.1953. god. u Dnopolju, prebivalište u Dnopolju, općina Donji Lapac, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske.

Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

TOPIĆ, NIKOLA, (Milorad), rođen 20.05.1946. god. u Jamari, općina Slunj, Srbin, od 4. rujna 1991. god. do 8. kolovoza 1995. god. bio pripadnik nelegalnih oružanih postrojba tzv. RSK u Jamarima u sastavu tzv TO Jamari, te naoružan išao na borbene položaje na području sela Jamari, Kordunski Leskovac i Šturlići. Ove snage su okupirale jedan dio teritorija RH na kojem su zlostavljali i protjerali Hrvate.

TRBOJEVIĆ, ILIJA, (Marko), rođen 2.08.1969. god. u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, u vremenskom razdoblju od ožujka 1992. god. bio pripadnik paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine, XI. pješadijske brigade sa Korduna, aktivno sudjelujući u napadima na pripadnike HV te civilno stanovništvo područja Banske i Slunjske Selnice, te Maslenice koje je napadima tjerano u bijeg.

TRBOJEVIĆ, RAJKO, (Rade), rođen 5.06.1970. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovca (Kamensko, Sajevac i Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano.

TRKULJA, BOGDAN, (Dimitrije), rođen 14.07.1958. god. u Gvozdu, prebivalište u Perni, općina Gvozd, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

TRKULJA, JOVICA, (?), 39 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

TUMBAS, MIĆA, (?), 47 godina, iz Burić Sela, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići – Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane.

ULEMEK, MAKSIM, (Jovan), rođen 3.03.1959. god. u Blatuši, općina Gvozd, prebivalište u Gvozdu, Srbin, u srpnju 1991. god. odzvao se pozivu tzv. TO (pobunjeni Srbi), zadužio naoružanje i opremu i uključio se u davanje seoskih straža u Blatuši. Ušavši u sastav “Blatuškog voda” sudjeluje u napadu na Topusko, Gređane i Lasinju. U svibnju 1992. god. dolazi do transformacije, TO se gasi, a pobunjeni

Srbi stvaraju tzv. Vojsku SAO Krajine. Imenovani postaje član XIX. pješačke brigade XXI. korpusa. U ovoj postrojbi ostaje do proljeća 1994. god., a tada prelazi u 75. samostalni inženjerijski bataljun sa sjedištem u Blatuši, gdje je bio vozač. Za vrijeme “Oluje” pripadnicima HV-a se predao u Topuskom, gdje je prevozio pontonski most za potrebe pobunjeničke srpske vojske.

VELIMIROVIĆ, MILOŠ, (Dragoljub), rođen 14.06.1958. god. u Veljunu, općina Slunj, prebivalište u Veljunu, Srbin, od travnja 1992. god. do kolovoza 1995. god. bio pripadnik XXI. kordunaškog korpusa, 1. bataljuna XIII. brigade pobunjeničke, nelegalne tzv. Vojske SAO Krajine, sudjelujući u pobuni protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” pripadnici HV-a zarobili su ga na neprijateljskom položaju na području Primišlja, općina Slunj, gdje se suprotstavljao dolasku legalne hrvatske vlasti na taj dio hrvatskog teritorija.

VILENICA, DRAGAN, (Savo), rođen 30.04.1946. god. u Starom Selu, općina Vrginmost, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.

VIŠNJIĆ, DUŠAN, (?), 27 godina, iz Svinice kod Maljevca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

VIŠNJIĆ, DUŠAN, (?), 35 godina, iz Cvijanović Brda, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

VOJNOVIĆ, OSTOJA, (Ostoja), rođen 11.06.1947. god. u Crnom Potoku, općina Vrginmost, početkom srpnja 1991. god. pristupa nelegalnim, oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Vrginmosta koje su privremeno okupirale taj dio teritorija RH. U sastavu ovih pobunjeničkih postrojba ostao je sve dok Hrvatska vojska nije oslobodila ovaj dio teritorija Republike Hrvatske. Od 1993. god. nalazio se u sastavu 3. bataljuna XIX. brigade XXI. graničnog odreda, u sastavu kojega je sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH. Za vrijeme “Oluje” pobjegao je s borbenog položaja i skrivao se po šumama oko sela Brubanj do 5. rujna 1995. god. kada su ga uhitili pripadnici HV-a.

VOJNOVIĆ, PERO, (Dušan), rođen 14.07.1965. god. u Vrginmostu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

VOLARIĆ, NENAD, (Andrija), rođen 16.12.1969. god. u Stuttgartu, Njemačka, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

VORKAPIĆ, BORO, (Nikola), rođen 10.01.1954. god. u Vojnovcu, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. kao zapovjednik Policijske stanice Vojnić organizirao izdvajanje iz Policijske uprave Karlovac i osnivanje Stanice milicije Vojnić u okviru tzv. SUP-a Knin. Kako bi onemogućio djelovanje legalne hrvatske vlasti, zajedno s Tošom Paićem, zapovjedio je postavljanje barikada s naoružanom stražom radi kontrole ulaska i izlaska građana s područja Vojnića, uhićivanje “nepoćudnih” gradana, njihovo zlostavljanje i premlaćivanje, te općenito napadaje na pripadnike Hrvatske vojske i policije, što su njima podređene osobe i činile.

VORKAPIĆ, MATIJA, (Pero), rođen 15.08.195. god. u Vrginmostu, Srbin, u vremenskom razdoblju od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. priključio se nelegalnim snagama tzv. RSK u mjestu Vorkapić (tzv. TO Vorkapić), te naoružan puškom išao na borbene položaje u mjestu Vorkapiću i Topuskom. Njegove postrojbe privremeno su okupirale dio teritorija RH što je lokalno civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti natjeralo na bijeg.

VORKAPIĆ, MILOŠ, (Stevan), rođen 14.07.1965. god. u Vrginmostu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

VRAČAR, NIKOLA, (Nikola), rođen 15.04.1950. god. u Zagrebu, Srbin, od listopada 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Trebinja u šumi Lug i Banskim Moravicama. Međuu prvima postavljao barikade na prometnicama. Nakon toga pristupio je XI. brigadi, 1. bataljonu, ITI četi, na području Trebinja – Popović Brda – Knez Gorice i Vukmanića, u sastavu kojih je bojno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama RH.

VUKELIĆ, RADE, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

VUČIĆEVIĆ, JOVO, (?), 35 godina, iz Gornjeg Poloja, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

VUČINIĆ, NIKOLA, (Petar), rođen 27.07.1955. god. u Vrginmostu, općina Vrginmost, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, početkom svibnja 1995. god. priključuje se nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. RSK i ulazi u sastav tzv. TO Vrginmost. Zaduživši naoružanje i opremu odlazi na borbene položaje na području Vrginmosta suprostavljajući se funkcioniranju legalne hrvatske vlasti. Pripadnici HV-a su ga uhitili 9. kolovoza 1995. god., za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja”.

VUČKOVIĆ, BOŠKO, (Vladimir), rođen 20.03.1958. god. u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. pobunjeni Srbi organiziraju oružanu pobunu, u okviru koje osnivaju zatvor u Vojniću. Imenovani prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubili Andrija Gojak i Nikola Papa.

VUČKOVIĆ, ANĐELKO, (Lazo), rođen 26.03.1956. god. u Mašvini, općina Rakovica, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

VUJIČIĆ, MILAN, (Božo), rođen 16.04.1940. god. u Veljunu, općina Slunj, prebivalište u Slunju, Srbin, u listopadu 1991. god. imenovani se uključio u sastav nelegalnih oružanih postrojba pobunjenih Srba, u XXI. kordunaški korpus zaduživši naoružanje i opremu. U sastavu ove jedinice davao je stražu na ulazu u vojarnu u Slunju. Bio je u sastavu pobunjeničkih srpskih postrojba na području BiH, u vremenu od 25. veljače do 5. ožujka 1995. god. Dana 8. kolovoza 1995. god., za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja”, zarobili su ga pripadnici HV-a u mjestu Obljaj, području kojega su privremeno okupirali pobunjeni Srbi.

VUJIĆ, MILAN, (Svetozar), rođen 15.08.1953. god. u Vojišnici, općina Vojnić, Srbin, dana 16. listopada 1991. god. priključio se nelegalnim oružanim snagama tzv. RSK u Vojniću koje su privremeno okupirale dio teritorija RH. Raspoređen je bio u 4. bataljun, te je odlazio na položaje u Lemić Brdo i Popović Brdo do ljeta 1992. god. Početkom 1993. god. ponovno je mobiliziran u 4. bataljun te je bio na položaju u Banskoj Selnici do 7. kolovoza 1995. god.

VUJIĆ, MIRKO, (Mile), zvani Pujda, rođen 27.08.1950. god. u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. god. pristupa srbočetničkim snagama te i nakon svibnja 1995. god. na području izmedu Tušilovića i Malića, općina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oružjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji “Oluja”.

VUJIĆ, NEDELJKO, (Milovan), rođen 23.09.1956. god. u Vojišnici, općina Vojnić, Srbin, priključio se neprijateljskim oružanim postrojbama tzv. RSK, u kolovozu 1991. god., koje su privremeno okupirale dio teritorija RH. Bio je na položaju u Lešiću, Petrovcu i Lemić Brdu. Od ožujka 1992. god. pripadnik je bataljuna XI. brigade na položaju u Skakavcu i Vojniću do 6. kolovoza 1995. god. Sudjelovao je u

oružanim napadima na pripadnike HV te civilno stanovništvo koje je ovim napadima natjerano u bijeg.

VUJNOVIĆ, DUŠAN, (Milan), rođen 20.01.1959. god. u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, u rujnu 1991. god. pristupio nelegalnim paravojnim oružanim postrojbama, u sastavu XIII. brigade XI. korpusa, 1. čete. Tijekom 1991. god. bio je na položajima u mjestima Bukovača, Pašin Potok, Cetingrad, Simića Brdu. Odlazio je i na ratišta u Bosnu u Todorovske Slapnice, iza Kladuše.

VUKELIĆ, DUŠAN, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

VUKIĆ, DARKO (Dušan), rođen 23.08.1963. god. u Karlovcu, općina Karlovac, Srbin, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj “Miliciji SAO Krajine”, odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.

VUKIĆ, DRAGAN, (Mile), zvani Kusa, rođen 9.08.1954. god. u Tuš. Cerovcu, općina Karlovac, Srbin, u kolovozu 1991. god. u znak protesta protiv nove hrvatske vlasti samovoljno skinuo hrvatski barjak sa zgrade Osnovne škole u Tuš. Cerovcu. Nakon toga, u studenome mjesecu dragovoljno pristupio u paravojnu postrojbu tzv. Srpske vojske Krajine s nazivom “Tušilovička četa”. U kolovozu 1993. god. postaje pripadnik paravojne srpske postrojbe 11. odreda sa sjedištem u Tušiloviću, kojom prilikom je držao linije obrane i bio na položajima u Tušiloviću kod crkve, Ciganskom Jarku i Cerovcu kod groblja.

VUKIĆ, DRAGO, (Petar), rođen 24.04.1956. god. u Cerovcu Vukmanićkom, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin, u početku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.

VUKIĆ, IGNJATIJE, (Petar), rođen 15.05.1945. god. u Tušilovičkom Cerovcu, Srbin, u tijeku mjeseca veljače 1992. god. uključio se u sastav XI. brigade, 1. čete paravojnih postrojba. Kao pripadnik ovih snaga bio je na položaju, aktivno djelujući, u mjestu Cerovac, od Slunjskih brda prema Zastinji, te u mjestu Ribarima prema rjeci Kupi.

VUKELIĆ, RADE, (Đuro), rođen 22.09.1940. god. u Gornjoj Trebinji, Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.

VUKOVIĆ, BRANE, (?), 33 godine, Zimići, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

VULETIĆ, NIKOLA (Dušan), rođen 20.01.1957. god. u Donjem Poloju, općina Slunj, Srbin, u drugoj polovici 1991. pobunjeni kad Srbi osnivaju zatvor u Vojniću imenovani prihvaća dužnost milicijskog istraž;;itelja i postaje šef zatvora, te u zatvorskim prostorijama dopušta drugima, a i sam premlaćuje uhićenike, iznuđuje priznanja, te uhićenicima dijeli formulare koje morali popunjavati na način kako je istražitelju odgovaralo, makar nije odgovaralo istini.

VULETIĆ, NIKOLA, (?), rođen 1946. god., iz Poloja, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

VULETIĆ, RAJKO, (?), rođen 1937. god., iz Donjeg Poloja, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

ZDJELAR, MIŠO, (Milka), rođen 5.06.1950. god. u Šljivnjaku, općina Slunj, prebivalište u Šljivnjaku, Srbin, u rujnu 1993. god. priključiio se nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK, a na poziv pobunjenih Srba iz Vojnog odsjeka Slunj. Raspoređen je u “Civilnu zaštitu” u Veljunu, kojom prilikom je zadužio naoružanje i opremu. Jedinica u koju je raspoređen bila je u sastavu XIII. brigade, 3. bataljun, a položaje je držala kod Veljunskog mosta na rijeci Korani.

ZIMONJA, MILAN, (Stevan), rođen 10.03.1957. god. u Bukovici, općina Vrginmost, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vajniću.

ZINAIĆ, DMITAR, (Jovo), rođen 5.01.1958. god. u Rakovici, prebivalište u Poreču, Srbin, tijekom 1993. i 1994. god. na području Nove Kršlje, općina Slunj, sa ciljem da sruši ustavnopravni poredak RH, za vrijeme okupacije toga teritorija, pridružuje se pobunjenim Srbima, te sa zaduženim naoružanjem i opremom sudjeluje u ratnim aktivnostima protiv legalnih postrojbi Republike Hrvatske.

ZINAJA, DUŠAN, (Mile), rođen 10.02.1952. god. u Vrginmostu, Srbin, u srpnju 1991. god. pristupio u sastav srpskih paravojnih oružanih postrojba u Topuskom. U sastavu XIX. brigade, 2. bataljuna, 1. čete, 2. voda poduzimao je aktivnosti usmjerene na ugrožavanje ustavom utvrđenog ustrojstva te sigurnosti u RH. Od siječnja 1993. god. nalazio se u pozadinskom vodu u mjestu Lasinja gdje je vršio stražarsku službu.

ZINAJA, VLADO, (?), pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekušje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.

ZORIĆ, SLOBODAN, (Milan), rođen 8.11.1962. god. u Somboru, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav “Stanice javne bezbednosti” Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

ZVONAR, MARINKO, (?), 37 godina, iz Okića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja – Goljaka – Škrtić Brda.

ŽIVKOVIĆ, MILOŠ, (Petar), rođen 13.05.1946. god. u Karlovcu, Srbin, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, općina Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. “Ratnom predsjedništvu”. Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene.

ŽIVKOVIĆ, MILORAD, (Rade), rođen 4.12.1945. god. u Gornjem Skradu, općina Karlovac, Srbin, tijekom listopada 1991. god. pristupio agresorskoj srbočetničkoj vojsci u selu Gornji Skrad, gdje djeluje naoružan na prvim crtama bojišnice. Sudjeluje u prinudnom raseljavanju nesrpskog stanovništva i njegovoj likvidaciji na ovim područjima.

ŽIVKOVIĆ, STANKO, (Stanko), zvani Dujo, rođen 14.05.1943. god. u Živković Kosi, općina Vojnić, Srbin, u kolovozu 1991. god. pristupio srpskim paravojnim snagama. Postavljen je za zapovjednika voda za selo Živković Kosu sa zadatkom držanja seoskih straža. U rujnu 1991. god. postavljen je za zapovjednika čete za sela Živković Kosu i Bukovicu sa zadatkom držanja straže u mjestu Marić Brdu. U listopadu 1991. god. raspoređen je na Petrovu Goru u mjesto Patrovac, na dužnost zamjenika, sa zadatkom osiguranja Ratne bolnice. U siječnju 1993. god. raspoređen je u 3. cerovački bataljon XI.

brigade, na položaj u selo Goljaki, kao stražar promatrač na prvoj liniji obrane prema mjestu Logorište. U srpnju 1994. god. raspoređen je na poligon Cerovac.

ŽUNA, MILAN, (Miloš), rođen 2.12.1951. god. u Glini, prebivalište u Katinovcu, općina Vrginmost, Srbin, dana 15.12.1991. god. uključio se u sastav nelegalnih oružanih postrojba tzv. RSK, u XIX. kordunašku brigadu, na položaju u mjestu Šefanki. U ovoj postrojbi je bio do svibnja 1993. god. U lipnju 1995. god. uključuje se u sastav XXI. graničnog odreda tzv. vojske RSK, a nalazi se na području od Katinovca do Raštela, sa ciljem sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na ovaj okupirani dio teritorija RH. Zarobili su ga pripadnici HV-a 8. kolovoza 1995. god. u blizini Dvora.

NAPOMENA:

Ovaj popis nikako nije postavljen s ciljem na poticanje mrznje, osvete i nacionalne netrpeljivosti prema bilo kome vec isključivo s ciljem očuvanja istine o Domovinskom ratu i protiv zaborava tj. da se informira domaca i svjetska javnost tko je gdje bio i sto je radio u Domovinskom ratu za ili protiv Hrvatske države i slobode njenih građana svih nacionalnosti i vjeroispovjesti!

 

OPRAŠTAJMO ALI NE ZABORAVLJAJMO!

 

Nikad prodan Domovini odan!

Stric Ivan!

Stric Ivan!

2 Comments on PRIPADNICI SRBSKIH POSTROJBI NA KORDUNU I BANOVINI 1991-1995

  1. Amidža Ivane znači ti imaš registar pripadnika rušitelja hrvatske države
    Mogao bi ga onda i objaviti
    Pozzzz

    Sviđa mi se

    • "HOŠ"-Hrvatsko Obrambeno Štivo! // 18. lipnja 2015 u 13:20 //

      Objavljujem sve do čega dođem,no mislim da Orkan ima sve popise četnika i srba koji su bili sudjelovali u agresiji na Hrvatski narod!Dapače,mislim da su i ovi popisi njegovi…

      Sviđa mi se

Komentari su isključeni.

%d bloggers like this: