Aktualno

Džafer-beg Kulenović: „Gospodo ja sam Hrvat i hrvatski nacionalist“!

image-2

Među  muslimanskim javnim radnicima i književnicima, koji su u svojim djelima i u svom radu nastupali kao Hrvati, od vremena Austro-Ugarske 1878. pa sve do obnove Jugoslavije 1945. potrebno je posebno istaknuti sljedeće osobe:

  • Džinić. Hamdi-beg držao česte govore u duhu Ante Starčevića;
  • Handžić, N- bio je jedna od prvih BiH muslimana koji je na književnom polju nastupio kao Hrvat;
  • Bašagić, Safet-beg (1870-1934) povjesničar, pjesnik, napisao „ Znameniti Hrvati BiH u Turskoj carevini „ Zajedno s Hadžićem i Ekremom Mulabdićem pokrenuo „Behar „, prvi književni list koji je utjecao na prosvjećivanje muslimanske mladeži u hrvatskom duhu. Kada je u Mostaru počeo izlaziti hrvatski pravaški list „Osvit „ uzeo je za geslo upravo Bašagićeve stihove :

„I mog hrvatskog jezika šum

Može da spoji istok i zapad

Može da goji pjesmu i um „

  • Mulabdić, Edhem (1862-1954) predsjednik „ Narodne uzdanice“ (1929-1945) izrazito hrvatski književnik;
  • Čaušević, Hadži Mehmed Džamaludin (1870-1938) pomagao kod osnutka društva „Gajret“ koje je bilo hrvatski orijentirano. Za vrijeme prve Jugoslavije Čaušević je nastojao da BiH muslimani pišu latinicom, iako je Beogradska vlada nastojala da se pišu ćirilicom. 1914. Bio je izabran za reis-ulemu, a u javnosti je uvijek nastupao kao musliman-Hrvat ;
  • Kulvić, ef. Esad-jedan od najobrazovanijih BiH muslimana i vodeća osoba sarajevskih muslimana-Hrvata. Bio je načelnik Sarajeva ;
  • Kurt, Mehmed Dželaludin-pisac i skupljač narodnih pjesama. Napisao 1902 u Mostaru „Hrvatske ženske narodne pjesme (muslimanske ) „ U predgovoru ističe kako je Vuk Karadžić falsificirao i prisvajao iz muslimanskog i hrvatskog narodnog blaga ;
  • Bičakčić, Edhem-aga (1884-1941) godine 1918 u Narodnom vijeću u Sarajevu, zajedno s ef.Spahom i ef. Muftićem, glasao da se Bosna ujedini s Hrvatskom. Zadnji je gradonačelnik Sarajeva kojega je narod izabrao 1928. Na slobodnim izborima ;
  • Dr. Hrasnica, Halid-beg-ugledni odvjetnik iz Sarajeva, uvijek je u javnosti nastupao kao Hrvat ;
  • Ćatić, Mustafa Ćazim (1878-1915) jedno vrijeme bio urednik „Bisera „ u Mostaru, „Behara „ u Sarajevu. Svoje pjesme objavljivao je u zagrebačkim časopisima „Hrvatska smotra „ i „Suvremenik „. Smatra se najboljim pjesnikom u BiH muslimana u modernoj hrvatskoj književnosti ;
  • Spaho, ef.Fehim (1887-1942)-brat Muhameda Spahe. U javnosti je uvijek nastupao kao Hrvat, a 1918. U Narodnom vijeću glasovao da se Bosna priključi Hrvatskoj. Kada je muslimansko kulturno društvo „Gajret“ pod udarom beogradskih vladinih krugova zaplovilo protuhrvatskim pravcem, Fehim Spaho, zajedno s drugim rodoljubima muslimanima, osniva novo muslimansko društvo „Narodna uzdanica „ ;
  • Mešić, Adem-aga (1868-1945)-najzaslužnija osoba za buđenje hrvatske svijesti među BiH muslimanima. 1895. Osnovao je u Tešnju „ Hrvatsku muslimansku čitaonicu „, pa je završio u zatvoru Kallayeva režima. Bio je jedan od pokretača „Behara „ a 1902 bio je među osnivačima potpornog društva „Gajret“ i među onima koji su osnovali „Narodnu uzdanicu „. 1914 Adem-aga osniva „Centralnu muslimansku banku „ koja se 1923 spojila s „Hrvatskom centralnom bankom „ u Sarajevu, kako bi zajednički djelovale u korist Hrvata muslimana i katolika. Mešić pokreće s Hakijom Hadžićem „Hrvatsku svijest „. Ćiro Truhelka u svojim uspomenama zabilježio je o Mešiću :“ Njemu je Starčevićeva nauka bila kao drugi Kuran, koji ni u najtežim trenutcima nije zatajio svoje hrvatstvo, te je vedra i ponosna čela dočekao čas hrvatskog uskrsnuća ( U NDH bio je imenovan doglavnikom, a padom NDH povlači se u Austriju, gdje su ga britanski vojni redarstvenici uhitili i izručili jugoslavenskim vlastima. Vojni sud ga je 1945 osudio na 20 godina zatvora )“ ;
  • Dr. Šahinović, Hamid Ekrem pisao je drame i komedije. U javnom životu uvijek je nastupao kao Hrvat, list „Behar“ prestaje izlaziti u sarajevu a Kalajdžić pokreće u Sarajevu „Biser“ za širenje prosvjete među BiH muslimanima, za urednika je postavio Musu Ćazima Ćatića;
  • Kreševljaković, Hamdija (1888-1959) učitelj, bio je zbog svog hrvatskog uvjerenja i aktivnosti umirovljen 1932;
  • Prof.Hakija Hadžić (1883-1959) jedan od osnivača društva hrvatskih muslimanskih sveučilištaraca „Svijest“ u Beču. Po povratku u domovinu mnogo je radio za „Narodnu uzdanicu „ i „Hrvatski napredak „. Kada je Stjepan Radić osnovao HRSS Hadžić je bio jedan od širitelja stranke u Hercegovini, te je s Adem-agom Mešićem predstavljao muslimansko krilo stranke. Kako bi se što jače širila svijest među BiH muslimanima, Hadžić osniva list „Hrvatska svijest „.;
  • Dr. Džafer-beg Kulenović (1891-1956). God 1909, dva mjeseca prije mature bio je sa bratom Osmanom i dvojicom Hrvata katolika isključen iz tuzlanske gimnazije zbog sukoba sa srpskim đacima. Za vrijeme studija u Beču bio je izabran za predsjednika muslimansko-starčevićanskog društva „Svijest“. God 1920 izabran je za zastupnika Ustavotvorne skupštine u Beogradu, u kojoj je glasovao protiv Vidovdanskog ustava.

U debati je rekao :“ Pitate me čija je BiH ? u prvom redu nas Bosanac i Hercegovaca  sprovedite slobodne izbore pa ćete vidjeti da je BiH hrvatska „ Nakon smrti Muhameda Spahe (1939) kada je Džafer-beg bio izabran predsjednikom Jugoslavenske muslimanske organizacije u BiH, dao je načelnu izjavu koju je novinarima tri puta ponovio : „Gospodo ja sam Hrvat i hrvatski nacionalist, i ne samo da sam ja Hrvat i hrvatski nacionalist, nego su i bosanski muslimani kao cjelina Hrvati, dio hrvatskog naroda „ Džafer-beg protivio se diobi Cvetković-Maček. Ali kada je srpski ministar M.Gavrilović na ministarskoj sjednici predložio da se oni dijelovi Bosne koji nisu bili dodijeljeni Banovini hrvatskoj pripoje Srbiji, Kulenović je odgovorio: „ dok sam ja živ to nećete napraviti „ ;

  • Ajanović, Hamzalija 1892-1925) uvijek se isticao kao rodoljub Hrvat, na Sveučilištu u Zagrebu 1912 bio je predsjednik „Mlade Hrvatske „ ;
  • Bukvica, Abdul-beg jedan je od osnivača i prvi predsjednik društva napredne islamske omladine iz BiH „Svijest“, koje je imao izrazito hrvatski značaj ;
  • Dr.Denislić, Mustafa (1892-1925), medicinu završio u Beču. Od đačkih dana osjećao se Hrvatom i pomagao svako poduzeće i rad koji je išao za preporodom hrvatske svijesti među BiH muslimanima. Bio je dragovoljni kućni liječnik u katoličkom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu.

Ovo su kratke crte za 20-tak muslimanskih javnih radnika, intelektualaca i povjesničara Hrvata. Na kraju Prvog svjetskog rata u BiH je postojao veliki broj naobraženih muslimana koji su se priznavali Hrvatima, pa je tako od 24 narodna zastupnika koje su u BiH izabrali muslimani 28.11.1920.g. u ustavotvornu skupštinu u Beogradu, njih 22 službeno se izjasnilo Hrvatima, dok su se samo predsjednik i tajnik Muslimanskog kluba zapisali ka „jugoslaveni“ misleći da će tako lakše raditi u beogradskoj Skupštini u kojoj su Srbi imali većinu.

unnamed

U povijesti je zapisano i ovo: kada je 1899 Antun Radić putovao BiH i došao u Duvno (Tomislavgrad ) susreo je mjesnog hodžu koji nije završio nikakve škole, osim strogo islamskih i rekao mu je o svom duhovnom radu: „Uzmem ćitab pa učim jednu rič iz ćitaba jednu rič hrvatski, najbolje bi bilo da se sva vaz (govor, pripovijed) govori hrvatski“. Kada su dulje razgovarali, hodža mu je kazao: pa ti govoriš hrvatski kao da si iz Bosne. „

Kada je Radić u isto vrijeme došao u Blagaj, nepismeni dječak rekao mu je za svoj materinski jezik to nije turski nego hrvatski jezik.

Izvor: Otporaš

S/I

5 Comments on Džafer-beg Kulenović: „Gospodo ja sam Hrvat i hrvatski nacionalist“!

  1. Dva državotvorna Hrvata, dvije hrvatske vjeroispovijesti u službi Hrvatse Države! Šta nam više treba! Ništa, osim bratske ljubavi, rame uz rame, “U” na Fes GRANICA NA DRINI!

    Sviđa mi se

    • Čika MIle slažem se sa Vama. Samo pametne vođe trebamo koji će jednim povikom okupiti sve snage, kako jednih tako i drugih…Imali smo ih ali ih je UDBA ubila, jer su slutili kolika su opasnost. UDBA-i je u cilju širiti, nemir,neslogu, mržnju…zato se lako prepoznaju…ma kako bilo, pored rata, i svega što se dogodilo, trebat će puno vremena mudrosti, i bratske ljubavi da se slože srca i da se krene u bolju i svijetliju budućnost. Možemo to. Ja sam za. Od sebe počinjem pa savjetujem svima koji čitaju ovaj post, komentar, neka ostave mržnju iza sebe, jer je nekome uvijek u cilju da su nam srca ispunjena mržnjom. Takvi se nismo rodili, i kao što smo se rodili trebamo biti. Pozdrav čika Mile, i svako dobro Vam želim. Ivan.

      Sviđa mi se

  2. Hvala dragi moj Ivane. Potpuno se slažem što si napisao.
    Upravo mi se jedan dr. iz Hrvatske javio i ushićeno govori o pjesmi koju sam mu poslao. tražio je original pjesme. Poslao sam mu i na engleskome i na francuskome jeziku, iako je to bilo u tekstu. madam se da si i ti to dobio. kada pročitaš, javi mi.
    Iskreni poZDravi.
    Čika Mile.

    Sviđa mi se

  3. Više je ovaj na priloženom linku zaslužio da dođe do slobode hrvatskom narodu, da se Hrvatska oslobodi i postane Hrvatska Država sa dva slova RH., nego mnogi o kojim se danas i ovih dana piše u Hrvatskoj. Vjerovali ili ne, dr. Franjo Tuđman kada je bio u Torontu 1987. godine bio je gost kuće ovog na sliki Karla Sopte, a Zoran Nosić, sin Marka Nosića o kojemu se u priloženom linku piše je na sliki sa dr. Tuđmanom i njegovom suprugom Ankicom i kćerkom poznatog hrvatskog žarkog rodoljuba dra. Gamulina. Slika je na prvoj strani časopisa OTPOR br.4 1987. godine, što je očiti dokaz početak iskrene suradnje između dra. Franje Tuđmana i visokih dužnostnika organizacije Hrvatski Narodni OTPOR o utemeljenju Hrvatske Demokratske Zajednice, HDZ.

    http://kamenjar.com/memoriam-petnaeste-obljetnice-smrti…/
    IN MEMORIAM – PETNAESTA OBLJETNICA SMRTI KARLA SOPTE (1934-2001) | Kamenjar
    kamenjar.com

    Sviđa mi se

Komentari su isključeni.

%d bloggers like this: