Zora jedne ljubavi

Ova noc je dobila svoje ime,
Tvojim imenom odsada se vice,
Rastao je cvijet za me na kamenu,
Zar mi to srce od radosti klice?

…
Negdje smo skupa na pola puta,
Ispod modrog svoda sigurno jesmo,
Bolje je biti sa sjajnim ljudima,
Oni su svjedoci velikim cudima!
…
Svaki odsjaj u zanosu ostavlja,
Svaka padalica tragom se vidi,
Pridji mi molim te i zagrli me jako,
Pa znas me,mene se ne stidi!
…
U nasim ocima spokoj svjetluca,
To kuca srce jer sreli smo se prije,
U zaboravljenom snu sto netko ukra,
Daleko sam al dusa tvoja me grije!
…
Zaboravi sve ruzne stvari,
Dogodile su se nekad davno,
To ljudi su bili nikad tebe vrijedni,
Gladni prevare i podsmijeha zedni!
…
Sto jos da ti sapnem i tiho kazem,
Ne boj se nikada te ne lazem,
Zivot me je sibao i sa nogu rusio,
Ali ponos u sebi nikad nisam gusio!
…
Ostajao sam bez daha tisucu puta,
Ali nikad kao nocas moja Lidija draga,
Kisa je stala i tihi mir mi svjedoci,
Prevario te ne bi za sva svjetska blaga!
..
Valjda mi godine u vino se pretvorise,
Na tudjoj greski, i pohlepi naucih,
Ko Grci ogrezli u medovinu mocnu,
Cijeli im je zivot stao u ovaj stih!
…
Mudriji malo i stalozenijeg hoda,
Usporio jesam al tek da bolje vidim,
Kriza i mog puta mi nije zao,
Neka me bolilo niceg se ne stidim!
…
Nije sramota ljubiti strasno,
Pa ni javno ako vas pitaju,
No varalice ostaju uvijek isti,
Ko prokleti Zemljom skitaju!

Stric Ivan