- Sto je sigurnost? – doslovno znaci siguran, bezbrizan, pouzdan, stalan. Sig.
Je jedno od najvazniji drustvenih, zivotnih i politicki pitanja, te jedan od osnovnih
uvjeta zivota uopce. - Cilj nacionalne sigurnost? – Osiguravanje opstanak i normalno djelovanje
drzave sa svim elementima njene neovisnosti, slobode i teritorijalne cjelovitosti te
ustavnog poretka. – zaštita života i sugurnosti građana, zaštita temeljnih i trajnih
potreba države i društva
– izgrađivati stanje nacionalne sigurnosti u kojem će biti osigurani njena sloboda,
suverenost i teritorijalni integritet u okvirima međunarodno prihvaćenih aranžmana,
ljudske slobode i prava njenih građana, politička i socijalna stabilnost društva,
stabilan ekonomski razvoj u uvjetima slobode tržišta i poduzetništva, funkcioniranje
pravne države, unutarnji red i osobna sigurnost građana, te zdravi i stabilni ekološki
uvjeti.
3. Sustav nac. sig. cini sto? Podrazumjeva unutarnju i vanjsku sigurnost
drzave, odnosno sig. drzave u odnosu na vanjske i unutarnje opasnosti i ugrozenosti,
te oruzane snage i civilna obrana – sigurnost nacionalnog teritorija, zaštitu osnovnih
funkcija društva (socijalne, ekonomske, političke, kulturne, ekološke, gospodarske
obrambene i drugi).
– Nacionalna sigurnost je pojam koji se može definirati kao stanje zaštićenosti
temeljnih vrijednosti društva i na njima zasnovanih institucija, zaštita vitalnih
nacionalnih interesa, integritet državnog područja i njezinih institucija, odnosno
najopćenitije kao sigurnost političkog naroda. Pojam “nacionalna sigurnost” mijenja
svoj sadržaj i opseg sukladno povijesnim, političkim i geopolitičkim promjenama i
okolnostima. Isto tako, njegovo značenje ovisi i o ideologijskim i svjetonazorskim
polazištima. Definirajući nacionalnu sigurnost svako pojedino društvo, jednako kao i
svaki teoretičar, izražava svoje vrednote, svoje strahove i nade, a sve to uvjetovano
je specifičnom situacijom u kojoj se društvo nalazi.
4. Unutarnja sig. cini sto? Policija, pravosude, sig obavjestajne sluzbe, carina,
inspekcijske sluzbe – funkcija unutarnje sigurnostti-očuvanje zakonitosti i poretka,
informativna djelatnost i zaštita cjelokupne društvene infrastrukture
5. Sto je katastrofa? – dogadaj koji je takve razmjere da se nemoze rjesit sa
vlastitim resursima ili Pojava koja uzrokuje ozbiljan prekid funkcioniranja zajednice u
kojoj posljedice nadmašuju njene mogućnosti – njome se danas opisuje svaki konačni
završetak kobne ili katastrofalne prirode
6. Vrste ugrozavanje? – prirodne (zemljotrese, tsunami) i antropogene (zbog
covjeka)
7. Novi oblici ugroze? Nuklearna, bioloska i kemijska, te informaticka ugroza
8. Vrste ratova? Nekonvencionalni, u uzem smislu NBKO, u sirem smislu sukob
niskog intenziteta, terorizam, informaticki, informacijski, ekonomski, psiholoski (civilne
osobe i objekte), konvencionalni(vojne osobe i objekte)
9. Informaticki rat? – manipulacija nacionalnim sustavima obrane ili sustav
nadzora zracnog prometa. – niska cijena, dostupan ne samo državama nego i
terorističkim organizacijama, organiziranom kriminalu i drugim protuzakonitim
djelatnostima, Ne postoje klasične granice, Velika mogućnost upravljanja javnim
mijenjem – Internet, Teškoće pri utvrđivanju izvora napada – pored problema
lociranja napadača, značajan problem je razlikovati planirane napade od drugih
pojava koje utječu na sustav (slučajni napadi, znatiželja, i sl.), Ranjivost na takvu
vrstu napada – ranjivi su svi sustavi koji se djelomice ili u potpunosti oslanjaju na
informatičku infrastrukturu, Novi obavještajni izazov – pitanje je kako ovaj izazov
utječe na klasičnu organizaciju obavještajnog rada.
Informatičke operacije su djelatnosti koje se poduzimaju kako bi se utjecalo na
protivnikove informatičke sustave, a pri tome se provode djelatnosti s ciljem zaštite
vlastitih sustava. Ove djelatnosti mogu biti napadnog ili obrambenog karaktera.
Konačni cilj informatičkog rata je postizanje informacijske nadmoći, odnosno
sposobnosti prikupljanja, procesiranja i raspodjele informacija u neprekinutom slijedu.
Pritom se rabe protivnikove slabosti u onemogućavanju njegova sustava.
10. Informacijski rat? primjer je kad Kina dode ilegalno do tuđih izuma –
Informacijski rat je kategorija koja je vrlo usko vezana uz psihološki rat; psihološkopropagandna djelovanja imaju dvostruko značenje: s jedne strane pomoću njih se
pripremaju gotovo sve druge djelatnosti u specijalnom ratu, a s druge strane, sve
druge djelatnosti sadrže i namjeru da se izazovu određeni psihološko-propagandni
učinci.
Informacijskim ratom napada se duh čovjeka i (ili) naroda i rat sve više iz fizičke
strane – rana, krvi, tjelesa, dima, zgarišta i ruševina prelazi u metafizičku – razara se
duh i identitet bilo čovjeka bilo naroda. Ovakav rat nema fizičkih žrtava ali zato ima
duhovnih. Primjer za to su Sudište u Haagu i mediji u Hrvatskoj, jer su na istom
zadatku – “dokazati” da je Hrvatska država nastala na zločinu
11. Mete, cesce vojne ili civilni? Teroristicke napade = Gospodarstvo preko
50%, oruzane snage do 5%. Ali, mete rata se mogu podijeliti na vojne i civilne. I dok
u oružanom sukobu (a naročito u konvencionalnom ratu) napad na vojne mete ima
svoju opravdanost i legitimitet, napad na civilne mete nije opravdan i u konačnici je
često i sudski progonjen. Nekonvencionalni rat sa svojim specifičnostima i raznim
pojavnim oblicima briše oštru granicu između civilnih i vojnih meta, pa tako u nekim
oblicima nekonvencionalnog rata civilne mete imaju prioritet u odnosu na vojne mete.
12. Koje su borbe za energiju ?? – nekonvencionalni oblik ratovanja ????,
Prikriveni terorizam ???? – industrijska postrojenja – energetski izvori, infrastruktura,
telekomunikacije, u procesu proizvodnje rabe toksične kemikalije; direktni
ekonomski razlozi: trenutno zaustavljanje proivodnje i sprječavanje što je duže
moguće njezino ponovno pokretanje u cilju slabljenja obrambene i ekonomske
sposobnosti, a indirektni: ugroza ljudi, životinja i biljaka, nanošenje materijalne i
financijske štete te izazivanje pada industrijske proizvodnje, izazivanja
nezaposlenosti i socijalne nesigurnosti.??????
13. Sto je terorizam? Terorizam je proračunata uporaba nezakonitog nasilja, ili
prijetnja takvim nasiljem, s namjerom ometanja djelovanja vlade ili društva, a s ciljem
promicanja političkih, ideoloških ili vjerskih načela. – Terorizam je smišljena uporaba
nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s
namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji
su općenito politički, vjerski ili ideološki.
nasilje, primjena sile; politički; strah, teror; prijetnja; psihološki učinci i očekivane
reakcije; nejasna povezanost ciljeva i žrtava; namjerna, planirana, sustavna,
organizirana akcija; način borbe; strategija, taktika.; namjerna, planirana, tajna,
operacija akcija nasilja za postizanje nekog političkog cilja
14. Prikriveni teror ? uglavnom planiraju i izvode države u sklopu specijalnog
rata protiv neke države vlastitim “specijalnim” snagama ili preko neke ekstremističke
ili kriminalne organizacije i to isključivo u apsolutnoj tajnosti jer je cilj oslabiti,
“omekšati”, državu iza čega slijede drugi, otvoreni pojavni oblici konvencionalnog ili
nekonvencionalnog rata. – “tihi” terorizam za potkopavanje gospodarske moći
hrvatskog gospodarstva, sa zadnjom svrhom izazivanja političke nestabilnosti Države
15. Kako se financira terorizam ? – teror, zlocin, korupcija, trgovina droga,
prostitucija, otmice i ucjena i legalnog posla za uvecavanja svojih sredstava
16. Radioloske opasnosti ? (nuklearne i kemijske) ima kratkorocni i dugorocni
opasnosti od radioloskog zracenja za zdravlje ljudi
17. Bioloske opasnosti ? Biološki i toksinski terorizam je uporaba i širenje
različite vrste biološkog oružja, te bioloških agenasa i toksina u populacijska središta,
njihova glavna svrha je izazivanje masovnih oboljenja ili masovno uništenje.
18. Kemijske opasnosti ? Kemijski se terorizam može podijeliti u dvije osnovne
kategorije: napadi kojima je cilj uzrokovati masovne gubitke i kemijski napadi koji
imaju za cilj prvenstveno terorizirati ili uzrokovati ekonomsku štetu
19. Koji zakon u RH se bavi terorizmom ? – kazneni zakon RH
20. 4 podrucja terorizma ? otvoreni i prikriveni, te konvencionalni i
nekonvencionalni ??? – a. oružani (a1. konvencionalni-diverzije, atentati, otmice,
samoubilački napadi…; a2. nekonvencionalni-nuklearno, kemijsko i biološko oružje,
toksične kemikalije…..); b. nenaoružano nasilje (krivotvoreni novac, trgovina
drogom, psihološke, ekološke, informativne, ubacivanje virusa u elektroničke
sustave….); c. cyber terorizam (velika ovisnost o informatičkoj tehnologiji, upotreba
visoko tehnoloških sredstva protiv visoko tehnoloških ciljeva – telefonske i mobilne
centrale, banke, zdravstvo, internet,…)
21. Cetvrta generacija ratovanja malih drzava, kako ? – samo u nekim
segmentima kao postrojbe za NBKO – interoperabilnost s drugim zemljama (NATO)
22. Policijski sustav? – preventivno (sprječavanje kriminaliteta), represivno
(djelovanje i mjera kojima se drastičnije zadire u prava čovjeka), obrambene
(mirnodropske prilike, neposrednost ratnih prilika), razvojno-istraživačke (primjena
znan.-istr. spoznaja i metoda u obradi sigur. događaja, znan. interdiscipliranost u
razvitku policije), nadzorne
Provođenje, praćenje i odgovornost za sigurnosno stanje, upravni poslovi,
inspekcijski i upravni nadzor, predlaganje pravnih propisa…, zaštita života, slobode,
sigurnosti i nepovredivosti osobe, zaštita imovine, nadzor i osiguranje državne
granice, sprječavanje i otkrivanje KD-a,nadzor i upravljenje cestovnim prometom…..
23. Civilna zastita? – DUZS – Služba neposredno zapovijeda snagama i
materijalno-tehničkim sredstvima civilne zaštite za vrijeme katastrofe ili veće nesreće,
provodi mobilizaciju te koordinira ostalim operativnim snagama zaštite i spašavanja
koje se uključuju u izvanrednim situacijama.
Ono što prethodi djelovanju u krizi, a što obavlja ova Služba jest izrada procjene
ugroženosti i planova zaštite i spašavanja, standardnih operativnih postupaka zaštite
i spašavanja i operativnih planova civilne zaštite. Služba prati stanje i pojave u
području civilne zaštite, utvrđuje stanje izgrađenosti i načine korištenja skloništa,
predlaže i organizira mjere za pripremu i osposobljavanje građana za samopomoć i
uzajamnu pomoć u katastrofama i većim nesrećama.
U slučaju potrebe Služba usklađuje zajedničko djelovanje s Ministarstvom obrane i
Ministarstvom unutarnjih poslova, a koje se odnosi na angažiranje postrojbi Oružanih
snaga, odnosno redarstvenih snaga Republike Hrvatske, kao i drugim tijelima
državne upravne i pravnim osobama u području zaštite i spašavanja
TEMELJNI ZADACI SLUŽBE ZA CIVILNU ZAŠTITU:
operativno koordiniranje svih sudionika zaštite i spašavanja
planiranje vezano uz zaštitu i spašavanje
koordinacija primjene standardnih operativnih postupaka
inspekcija i nadzor u području zaštite i spašavanja
stručni poslovi i raščlamba stanja vezano uz prirodne i tehničko-tehnološke
katastrofe i nesreće
izrada procjene ugroženosti i plana djelovanja
praćenje stanja priprema i organiziranosti u području zaštite i spašavanja
izdavanje uputa o postupanju.
(ne znam kako je glasilo pitanje za civilnu zaštitu…..)
24. Tri glavne zadace civilne zastite? 1. preventivna zastita, 2. operativno
djelovanje, 3. sanacijska zastita.
25. EU strategije-zakone u suzbijanje terorizma? – Sporazumi o nuklearnom
oružju (sporazumi o opcoj zabrani nuklearnih pokusa), Sporazum o kemijskom oružju
(konvencija o zabrani kemijskog oruzja), Sporazum o biološkom oružju(konvencija o
bioloskom i toksinskom oruzju)
JOS MOJIH DODATAKA……
Novi oblici prijetnji sigurnosti
Zadnjih nekoliko godina jasno je definiran djelokrug i podjela najznačajnijih prijetnji, a
to su terorizam, organizirani kriminal, korupcija, proizvodnja i prodaja narkotika i
ulaganje u fundamentalizam, trgovina ljudima i prirodne katastrofe. Definiravši
suvremene prijetnje postalo je jasno da one ugrožavaju i samu srž međunarodne
sigurnosti i životnog okružja, sam prosperitet pa i opstanak čovječanstva. U borbi
protiv tih novih oblika prijetnji nisu dovoljne policijske snage, vojske i obavještajnosigurnosne agencije već se mora pronaći i mjesto i uloga privatnog sektora i svih
ostalih subjekata svih oblika poslovanja.
Nekonvencionalni oblici ratovanja
Kada se govori o oblicima i metodama ratovanja u 21. stoljeću onda se sve manje
govori o konvencionalnom ratovanju, a sve više o nekonvencionalnom
(asimetričnom) pri čemu se govori o nekonvencionalnom ratovanju u užem smislu
(ratovanje uporabom NKB oružja) i nekonvencionalno ratovanje u širem smislu pri
čemu su sukobi niskog intenziteta, terorizam i specijalni oblici ratovanja (informatički,
RAT
NEKONVENCIONALNI KONVENCIONALNI
u užem smislu u širem smislu
nuklearni sukobi niskog intenziteta
biološki terorizam
kemijski informatički rat
ekonomski rat
psihološki rat
5
informacijski, ekonomski …) glavni oblici, a NKB oružje se promatra u formi
proliferacije i terorizma oružjem za masovno uništavanje (NKB oružje i ostala
sredstva koja izazivaju masovna stradavanja).
Terorizam
Pojam terorizma, pojava terorizma, definicije i podjela terorizma. Sam terorizam
može se uvjetno podijeliti na terorizam do 2001. godine i terorizam poslije 2001.
godine. Po metodama i oblicima organizacije i provođenja terorizma možemo govoriti
o klasičnom – otvorenom terorizmu i tihom ili prikrivenom terorizmu. Po sredstvima
kojima se provodi terorizam te po metodama i oblicima primjene tih sredstava može
se govoriti o konvencionalnom i nekonvencionalnom terorizmu. Zbog nejedinstva
svjetskih subjekata (države i organizacije) u prihvaćanju definicije, kao i zbog
nejedinstva u političkom određenju spram terorizma, iz čega proizlazi i nejedinstvo
međunarodnih subjekata u borbi protiv terorizma, potrebno je studentima objasniti
razloge, motive i interese takvih različitosti.
Terorizam u 21. stoljeću
Terorizam 21. stoljeća se ne može odvojiti od novih oblika prijetnji sigurnosti i novih
oblika ratovanja jer s njima čini cjelinu novih oblika, metoda, doktrine i strategije
postizanja političkih (prije svega), ekonomskih, vjerskih i drugih ciljeva. No terorizam
je potrebno proučiti, razumjeti i objasniti sa stajališta ciljeva koji se s njima žele
postići, metoda i oblika kako se organizira i provodi te sredstva s kojima se izvodi i
mete po kojima se djeluje.
Organizacije i organizatori – nositelji terorizma
Međunarodne organizacije, organizirane skupine i pojedinci kao organizatori i
provoditelji terorizma. Države kao nositelji terorizma, organizatori, sponzori ili
simpatizeri terorizma.
Ciljevi terorizma
Sigurnost životnog okružja, pod kojim se podrazumijevalo fizičko okružje, voda,
energenti i njihovo korištenje, kritične infrastrukture, transport i logistika, sigurnost
zračnog i pomorskog sektora, kemijska, radiološka kontaminacija te eksplozivne
tvari, nova je meta i cilj suvremenih prijetnji, s posebnim težištem terorizma. Više to
nije gubitak teritorija, smjena kraljevskih obitelji ili pak osvajanje ili gubitak novih
kolonija. Onaj koji kontrolira životno okružje je stvarni vladar svih oblika poslovanja, a
time i prosperiteta svoje nacije, njezine demokracije, kulture i stila života. Zbog
navedenog se danas u svijetu posebna pozornost posvećuje biometriji i sustavima
detekcije (biološka detekcija patogenih mikroorganizama, detekcija kemijskih agensa
i toksina, radiološka detekcija, detekcija eksploziva i droga te kontrola i detekcija
sumnjivih osoba), problematici putovanja i turizma, zaštiti globalne logistike, zaštiti
hrane i vode te zaštiti informacija, podataka i komunikacija. Vojni ciljevi, njihov
značaj, prednosti i nedostaci bit će također obrađeni tijekom predavanja.
Oblici i metode terorizma
6
Otvoreni – klasični terorizam konvencionalnim i nekonvencionalnim sredstvima, tihi ili
prikriveni terorizam konvencionalnim i nekonvencionalnim sredstvima.
Sredstva kojima se izvodi terorizam
Konvencionalna sredstva – hladno i vatreno oružje, eksplozivi, konvencionalne
bombe, mine, granate i rakete. Nekonvencionalna sredstva u užem smislu –
nuklearno, kemijsko i biološko oružje, radiološki, kemijski, biološki i toksinski agensi.
Nekonvencionalna sredstva u širem smislu – kemijski, biološki i toksinski agensi koji
nisu obuhvaćeni međunarodnim konvencijama, sredstva (avion, vlak, brod; kemijska,
petrokemijska, naftna i dr. industrija; prijevozno sredstvo opasnih kemikalija i dr.) koja
se mogu iskoristiti i kao meta i kao sredstvo za izvršenje terorizma istodobno.
Mete terorizma
Vojne mete – prednosti i nedostaci. Civilne mete – mjesta javnog okupljanja,
aerodromi, kolodvori, kazališta, crkve i dr.; diplomatska predstavništva. Poslovne
mete.
Zaštita od terorizma
Obavještajno sigurnosne procjene razine i vrste ugroza na razini države, analiza
mogućih meta i ciljeva terorizma, procjena mogućih posljedica, sagledavanje
agencijske i međuagencijske sposobnosti odgovora, uspostava međuagencijskih
koordinacija i suradnje, upravljanje kriznom situacijom, upravljanje katastrofom.
Osnovni uzroci terorizma se najčešće odnose na političke, vjerske, gospodarske,
nacionalne (rasne) napetosti, dok osveta kao uzrok također nije zanemariva. Vjerske
i kulturološke razlike, gdje militanti vođeni svojim idejama stvaraju reakcije koje za
posljedicu imaju nasilje, isprepleću se sa nacionalnim interesima, a i sami smo
svjedoci nacionalne, rasne i etničke podređenosti, nejednakosti, uzimajući u obzir
bogati i siromašni dio svijeta. Osveta može biti dio bilo kojeg gore navedenog uzroka,
te služi kao jako dobar motivator za nasilje, antiterorizam bi ovu komponentu trebao
jako ozbiljno razmatrati, ali je vidljivo iz njihovih reakcija, potpuno suprotno
djelovanje, koje kao rezultat ima još veću radikalizaciju. Bitno je napomenuti, da
jedan uzrok ne isključuje drugi, a najčešće se više uzroka isprepliće.
Među ciljevima najčešće možemo sresti one političke ili nepolitičke prirode, a među
političkim ciljevima najčešći su stjecanje vlasti, održavanje vlasti i utjecaj na vlast. I tu
terorizam služi samo kao sredstvo za postizanje ciljeva, a primjena terorizma pri
održavanju vlasti jest rjeđa, ali također prisutna pojava, iz razloga što svaka vlast ima
svoje represivne elemente. Specifičnost koja se ovdje pokazuje, se odnosi na to da
se terorističkom akcijom ne želi steći ili promijeniti vlast, već se želi prisiliti na
određene postupke i odluke koje nisu u skladu s idejama i politikom terorističkih
7
organizacija. Kao primjer može poslužiti napad na željezničku stanicu u Madridu (11.
ožujka 2004). Taj napad je natjerao španjolsku vladu da povuče svoje vojnike iz
Iraka. U nepolitičke ciljeve možemo ubrojiti vjerske, nacionalne, te već spomenutu
osvetu.
S obzirom na izvorne pokretače terorističkih aktivnosti uobičajeno je razlikovati
državni, nedržavni i individualni terorizam. Državni terorizam se najčešće pojavljuje
kao uporaba legalne ili ilegalne sile prema vlastitom stanovništvu kako bi se utjecalo
na doživljavanje, mišljenje i ponašanje pojedinih skupina ili cjelokupnog pučanstva.
On se pojavljuje i u drugim oblicima, napadom na civile druge države. Terorizam nije
opcija koju koriste velike grupe, već strategija prihvaćena od strane malih grupa.
Postoje 3 kategorije terorizma: revolucionarni, sub-revolucionarni i represivni.
Politički pokreti kojima nedostaje snage u rušenju vlasti, ili im je uskraćeno pravo
mirnog protestiranja mogu u svoje djelovanje uključiti terorističke strategije. Dok
revolucionarni koriste političke atentate kao signal za veću pobunu, teroristički
atentati mogu biti neovisni o bilo kakvom strateškom revolucionarnom planu. Neke
od metoda djelovanja terorističkih skupina jesu terorističke ćelije. Sastoji se od
planirajućih ili podržavajuaih ćelija, spavaća ili “podmorničke” ćelije te egzekucijskih
ćelija. Pojedinci razočarani u društveni sustav i nemoćni da promjene poredak i
odnose u društvu, odlučuju se napasti ljude na ključnim pozicijama i vlasti koje drže
odgovornim za nastalo stanje ili terorističkim napadom nastoje privući pozornost na
određeni problem te takve akcije možemo definirati kao individualni terorizam.
Također tu je i samoubilački terorizam koji može biti sastavni način djelovanja bilo
kakve organizacijske strukture, a sam psihološki učinak koji eksplozija izaziva je jako
velik.
