Novo!

Bolje da sam slastičarnu napravio, već prodao šlepere sa naoružanjem za Vukovar!

Ako su šleperi sa naoružanjem prodani a trebali su doći tamo, u Vukovar., 26 godina nakon toga dana i poteza Gojka Šuška, se pitam, što je danas sa nama Dragovoljcima i Braniteljima, koji vjerujemo da su šleperi pokradeni i prodani za raskoš određene garniture koja je danas u Saboru? Idolopoklonici neka se klone mene i mojih istomišljenika. Iskreno kazati…malo je takvih budala. Povijest se ponavlja. Herojska još i više jer trebamo naoružanje za Vukovar, kao kruh, da ih sataremo. Da ne dođe do žrtvovanja grada, ljudi, unuka, sinova, kćeri. Nisam najpametniji, ali ako je mafija prisutna kao i ona 1991 koja je osiromašila bojovnike Vukovara, Vukovarce i sve one koji su došli, kakva li je sudbina ako se povijest ponavlja? Zar trebamo ponovo trpiti ružne slike, koje more dan danas Hrvate, i vukovarce? Još uvijek imam slike ispaljivanja tenkovskih granata, iz Nuštra na četničke položaje. Još uvijek zvonjavu motorole, zbog poziva “u pomoć” za ranjena zengu ili Policajca, i to noću kada je san najslađi, i najkraći…zaspi i evo već zove.

Što će se dogoditi ako isti saziv bude iznova, i ako ekipa bude ista? (pod tim mislim da se misao ne promijeni, o bitki za Vukovar?) Što ako političari ne budu imali svijesti, i oči otvorene? Što ako nekakva druga mafija, hipotetski rečeno, bude zaigrala istu stvar? Ne će li doći do krvoprolića? Ne će li generaliziranje dovesti do smrtnih trauma i ozljeda koje će nas koštati međusobnog sukoba?

Na mjesto da Heroj, neznani, sjedi iza leđa, kao upor i znamen staloženosti i čvrstine, mora li iza mene sjediti čovjek koji je prodao šlepere za Vukovar, a toliko vojarni je popadalo?

Vukovar nije padao, niti Trpinjska cesta dok nije poginuo Blago Zadro! To je činjenica u svezi zapovjednika Trpinjske ceste, kao i stanja u Vukovaru i Trpinjskoj cesti. No ono što se pita jeste ova stvar:

-Gdje su odgovorni koji su tada imali šlepere sa naoružanjem i med. pooći u rukama. Jesu li sretni ili ih Anđeli pali iz Vukovara, pohode i gledaju u oči? Je li ih dotiču i govore: da ja sam bil ranjen u Vukovaru. Gdje je zavoj za mene? Medicinski tehničar pita, vinkovčan, koji je spreman bio sa šleperom pristići u Vukovar, i previti i rane? Gdje je torba sa sanitetskim materijalom? SNK-tadašnji! Gdje su zolje, ose, TNT, mine protutenkovske, gdje je municija za PAT, gdje je veza…gdje je sve nestalo i ostalo? Je li to sve što je srce čovjeka imalo za dati Vukovaru? Znam lopova koji se dao u domovinski rat. Znam pekara, srednjoškolca…bilo ih je puno. I sa fakultetom ih je bilo. I dva indijanca iz plemena Cherokee. I rokera vinkovčana. I moreplovaca iz Splita, koji su na TV dali izjavu, da su tamo bili u Vukovaru, odmorili 10-15 dana i da se vraćaju tamo. Ljutina u Splići je bila velika. Da su bar svi Hrvati bili takvi, i na mjestu vozača šlepera, koji je utekao nakon krađe u Međugorje. Tako je nastala priča o krađi…u engleskom mitu “Gospodar prestenova” ukradu prsten i bore se za njega. Kod nas ukradu šlepere sa naoružanjem i sve se dade zaboravu…jel tako nastaje mit? Ne. Iz krađe je nastao masakr i egzodus hrvatskog naroda u Vukovaru. Iz Đakova su nestali i otišli…zadnje što sam čuo je, da su zgibali za Hercegovinu i nestali u kamenjaru. Ima li to smisla ikakvoga?

Za što smo rođeni ako će mo biti za klanje, za mrcvarenje od četnika, ISIL, i drugih spodoba, poglavito bradatih? U čemu je stvar? Gdje je pogreška…gdje je i što je se sve to odigralo? Ne trebam službene dokumente, jer lažu kao i onaj koji ih je podpisao. Riječ čovjeka, ako na čovjeka ličiš trebam da bih zapisao istinu tko je Juda, Heroj, a tko bojovnik. Čovjek koji se je razbolio od visoke politike, je bolestan i kao takav je slijep. Slijep Hrvat, u političkom životu. Ako je slijep vođa, ni provalija nam nije nepoznanica.

 

 

error: Content is protected !!
%d blogeri kao ovaj: