Novo!

Mladost nestaje, a Hrvatska će biti zemlja djedova i bakica.

 

Jednu stvar moram naglasiti, a to je, da u Hrvatskoj postoje tisuće obitelji, koji su članove obitelji izgubili u Domovinskom ratu. Kako od 1941-1945 i kasnijem pogromu nakon 1945, pa sve do Domovnskog rata, 1991-1995. Primjerice samo Vukovar. Postoje stotine obitelji koji su izgubili svoje najmilije. I što je najbolje od svega, gđa. Predsjednica, kao i uostalom svi prethodnici, nije apsolutno ništa poduzela, da se maknu četnici iz Hrvatske, dakle ratni zločinci. Važno je da su pare u đžepu, i putovnice, spremne. Dakle danas ili sutra mogu očekivati poziv za Sud, za nepostojeće zločine, poput svih onih koji su na popisima? Kakva je to državna inicijativa, kada moram zvati u MUP i provjeravati jesam li na popisu ili ne ako želim ići u Bosnu kod rodbine!? Dakle abolicija četnicima i djedovima komunističke partije, a Search/Destroy nad dragovoljcima i Braniteljima. Najvažnije od svega jeste ona priča iz Biblije: Vrag je najjači kada se ne vidi, ne čuje, i ne zna za njega. I kada se pomisli kako ne postoji.

Oni bi sada pomirbu kako navodi Bruno Bušić i knjizi Hrvatski Ustaše i komunisti. Nema pomirbe, nakon više od 100.000+ Branitelja i Domoljuba koje se vode kao žrtve poratnog perioda? Nakon Bleiburga, Vukovara, Škabrnje, i Srebrenice…zajedniči nazivnik jeste ČETNIK i KOMUNISTA, počinitelj masovnih zločina. Ne zaboravimo tu povezati i na 1500 grobišta diljem Hrvatske.

Duplo više je bojovnika, je umrlo, nakon rata već u što ih je stradalo u Domovinskom ratu. A što je sa civilnim žrtvama u vrijeme agresije? Ništa. Jesu li procesuirani koljači iz Borovo sela? Nisu. Iz Vukovara? Nisu. Iz Škabrnje? Nisu. Jesu li Srbi platili ratnu odštetu? Nisu a kako je krenulo čini se kako plaćeni špijuni idu na to da Hrvatska plati ratnu reparaciju Srbiji. Jer se je branila od nasrtaja. I pobijedila. Po komunistima, je lustracija dogovoreno maslo vladajućih, i ništa drugo. Ja ne kužim o kakvoj je lustraciji riječ!? 10-15 dnevno dragovoljaca umire…Čini se da je ciljnik na nama, Dragovoljcima i Braniteljima dom. rata. Čini se da je hobi, klanje i ubijanje Hrvata i Hrvatica u vrijeme dom. rata, zauzelo novu dimenziju i uspješno djeluje po nas. Je li to otvoren na nas lov. Pa tko ne stigne zagorčati život Dragovoljcu, stigne do kraja dana. Nema žurbe. Statistika pokazuje svoje lice. 10-15 dnevno…užas.

Danas Hrvati na rubu gladi, Branitelji na tjeralicama srpskim. Nikud van Hrvatske. Pozivam iznova da ne kreću u druge zemlje. Sindrom Tihomira Purde, je postao obrazac za uhićivanje na gran. prijelazima. No što je sa Hrvatima iz dijaspore? Je li njih netko zaboravio pregledati na carini i staviti na popis? I oni su prije odlaska u tuđinske zemlje bili na popisima UDBA-e, progonjeni od UDBA-e. Pa nemojmo se razdvajati. Za godinu ili dvije, eto i njih sa nama, na papiru. Search&Destroy, se zove igra, koju igraju neprijatelji Hrvatske.

 

 

Vaš komentar

Loading Facebook Comments ...

1 Comment on Mladost nestaje, a Hrvatska će biti zemlja djedova i bakica.

  1. Milan Boban // 12/09/2018 at 12:45 // Odgovori

    ZAKONSKA ODREDBA NDH O OSNIVANJU HRVATSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (1) dio

    ŠTO MNOGI HRVATI NISU ZNALI, ZAHVALJUJUĆI NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ SADA ĆE ZNATI

    Zato molim hrvatska pera da se obrate na ovu Zakonsku Odredbu NDH o osnivanju Hrvatske Pravoslavne Crkve, jer u protivnom slučaju, vjerovat će se titinim nasljednicima, simpatizerima, obožavateljima, jugoslavenskom državnom odvjetniku Jakovu Blaževiću koji je nepošteno optužio i sudio nadbiskupu dru. Alojziju Stepincu.

    Po datumu i datumima se može vidjeti kada sam ja ovo bio stavio na stranicu HRVATSKA I USTAŠTVO na portalu javno.com. Ta stranica više ne postoji, več od travnja 2010. Hvala dragom Bogu da sam ovo prenio na moj e-mail adresu i tako sačuvao ovaj povijestni dokumenat za druge Hrvate koji nisu imali priliku o ovome baš ništa, malo ili iskrivljeno znali; ali su zato mnogo znali o rasnim zakonima NDH, jer je to bilo u interesu neprijatelja hrvatskog naroda širiti. Mile Boban, Otporaš, na dan američke državnosti Deseti Travnja, odnosno FOURTH OF JULY 2016.

    Otporaš (Mile Boban) (Neću Reći)
    31.01.2010 09:49 h
    Hrvati pravoslavci!
    Velika većina tih ljudi NISU Srbi, već Hrvati! Hrvati koji ne žele da ih se svrstava pod Srbe samo zato što su pravoslavci. Hrvati su multireligiozan narod, a to nije naša slabost, već BOGATSTVO.

    Riješenje ovog problema vidim u osnivanju Hrvatske pravoslavne crkve! Zato u pet (6) nastavaka donosim sa portala http://www.hrvatskipravoslavci.com/ za sve čitatelja portala javno.mom da slobodno izrae svoja mišljenja povodom ove Zakonske Odredbe NDH o osnutku Hrvatske Parvoslavne Crkve. Otporaš.

    Hrvatska Pravoslavna Zajednica – Hrvatski pravoslavci
    http://www.hrvatskipravoslavci.com
    HPZ – Aktualnosti Urednik Administrator Utorak, 29 Rujan 2015 17:02 VAŽNA OBAVIJEST . Obavješćujemo svekoliko pučanstvo Zadarske županije i …

    http://www.hrvatskipravoslavci.com/
    Otporaš (Mile Boban)
    31.01.2010 13:23 h
    Hrvatska Pravoslavna Crkva

    Potrebe radi koja se je ukazala povodom slučaja pravoslavnih Hrvata, čitaj Srba, u Zadru, dragovoljni ili samovoljni prijelaz sa pravoslavne vjere na katoličku, me je natjerao da potražim Zakonsku Odredbu NDH glede pravoslavnih Hrvata i njihove crkve u Hrvatskoj, koju sam pronašao i u nastavcima jedan za drugim, iznosim ovdje u obliku komentara. Molim čitatelje, posebno hrvatske pravoslavce, da slobodarski iznose svoja pišljenja i zapažanja glede ove “Zakonske Odredbe” NDH iz 1942. godine. Otporaš

    ( PRVI DIO )

    Home Pismohrana Poviest i uljudba Hrvatska Pravoslavna Crkva
    Hrvatska Pravoslavna Crkva

    ZAKONSKA ODREDBA 0 HRVATSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI

    §. 1. Na području Nezavisne Države Hrvatske osniva se Hrvatska pravoslavna crkva, koja je samosvojna (autokefalna).

    §. 2. Ustrojstvo i djelokrug Hrvatske pravoslavne crkve uredjuje se ustavom, koji potvrđjuje Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske.

    §. 3. Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministru pravosudja i bogoštovlja.

    §. 4. Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć današnjim danom.

    U Zagrebu, dne 3. travnja 1942.
    Broj: XC — 817 — Z — 1942.

    Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske
    DR. ANTE PAVELIĆ v. r.

    Ministar pravosudja i bogoštovlja:
    DR. MIRKO PUK. v. r.

    USTAV HRVATSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

    Na temelju zakonske odredbe o osnutku Hrvatske pravoslavne crkve od 3. travnja 1942. broj XC. — 817. — Z — 1942. potvrđjujem ovaj Ustav Hrvatske pravoslavne crkve:

    I. OBĆE ODREDBE

    §. 1.
    Hrvatska pravoslavna crkva jest jedna i samostalna (autokefalna). Za nju vriede dogmatska i kanonska načela sv. pravoslavlja.

    §. 2.
    Hrvatska pravoslavna crkva ima dostojanstvo patrijarhije sa sjedištem u Zagrebu.

    §. 3.
    Grb Hrvatske pravoslavne crkve sastoji se od poluštita s dvadesetpet pačetvorinskih polja, bielih i crvenih, poredanih naizmjence u pet redova tako da je početno polje bielo, a u sredini poluštita stoji jednakokraki križ modre boje. Sve crkvene oblasti, crkvena samoupravna tiela i crkveni djelatnici torgani) imaju svoje žigove s crkvenim grbom u sredini i nadpisom okolo: “NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA”, a izpod toga ime samoupravnog tiela. odnosno crkvenog djelatnika (organa) i oblasti i oznaka mjesta njihova sjedišta.

    §. 4.
    Službeni jezik Hrvatske pravoslavne crkve je hrvatski, sa službenim hrvatskim pismenima.
    Zastava Hrvatske pravoslavne crkve jest trobojnica: crven, bieli, plavi s jednokrakim križem zlatne boje na bielom polju.

    §. 5.
    Hrvatska pravoslavna patrijarhija pravna je osoba. Isto su tako pravne osobe eparhije i župe (parohije).

    §. 6.
    Hrvatska pravoslavna crkva upravlja se u dogmatskom i kanonskom pogledu na temelju:
    a) sv. Pisma i sv. predaje prema nauci sv. pravoslavlja,
    b) kanona obćih crkvenih sabora, a u upravnom pogledu na temelju:

    a) zakona o osnutku Hrvatske pravoslavne crkve,
    b) ustava Hrvatske pravoslavne crkve,
    c) naredaba i zaključaka onih oblasti, koje su za to opunomoćene ovim ustavom.

    §. 7.
    Uredjenje Hrvatske pravoslavne crkve jest crkveno-hijerarhijsko i crkveno-samoupravno.

    §. 8.
    U Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi postoje ovi crkveno-hijerarhijski i samoupravni djelatnici (organi):
    a) patrijarh, sv. arhijerejski sabor, veliki crkveni sud,
    b) episkop, eparhijski crkveni sud,
    c) nadžupnik (arhijerejski namjestnik),
    d) župnik (paroh),
    e) crkveno-obćinskl upravni odbor.

    §. 9.
    Na čelu Hrvatske pravoslavne crkve stoji patrijarh, koji je ujedno mitropolit zagrebačke mitropolije. Naslov je patrijarha: »PATRIJARH HRVATSKE PRAVOSLAVNE CRKVE I MITROPOLIT ZAGREBAČKI«.

    §. 10.
    Hrvatska pravoslavna crkva jest episkopalna. Ona se u upravnom pogledu đieli na eparhije, arhijerejska namjestničtva (nadžupničtva) i župe (parohije). Na čelu eparhije je episkop kao glavar svoje eparhije. On predstavlja eparhiju pred državom i odgovoran je patrijarhu i sv. arhijerejskom saboru.

    §. 11.
    U Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi ove su eparhije:
    a) mitropolija zagrebačka sa sjedištem u Zagrebu. Pod ovu mitropoliju spadaju sliedeće velike župe: Livac i Zapolje, Bilogora, Zagorje, Prigorje, Pokupje, Gora i Modruš,

    b) eparhija brodska sa sjedištem u Bosanskom Brodu. Pod ovu eparhiju spadaju sliedeće velike župe: Vuka, Baranja i Posavje,

    c) eparhija petrovačka sa sjedištem u Bosanskom Petrovcu. Pod ovu eparhiju spadaju sliedeće velike župe: Vinodol i Pođgorje, Bribir i Sidraga, Cetina, Gacka i Lika, Krbava i Psat, Sana i Luka, Pliva i Rama.

    d) eparhija sarajevska sa sjedištem u Sarajevu. Pod ovu eparhiju spadaju sliedeće velike župe: Vrhbosna, Usora i Soli, Lašva i Glaž, Dubrava i Hum.

    §. 12.
    O osnivanju, ukidanju, razgraničenju i sjedištu eparhije odlučuje patrijarh u sporazumu s ministarstvom pravosudja i bogoštovlja.

    §. 13.
    Eparhija se đieli u nadžupničtva (arhijerejska namjestničtva) i župe (parohije)

    §. 14.
    Arhijerejsko namjestničtvo (nađžupničtvo) čini više župa (parohija) pod nadzorom jednoga nadžupnika (arhijerejskog namjestnika).

    §. 15.
    O osnutku, nazivu i ukidanju nadžupničtava (arhijerejskih namjestničtava) odlučuje episkop u svojoj eparhiji.

    §. 16.
    Župa (parohija) je zajednica pravoslavnih osoba, koje stoje pod duhovnih upravljanjem župnika (paroha).
    U jednom mjestu može biti više župa (parohija). Više mjesta mogu sačinjavati jednu župu (parohiju).

    §. 17.
    Župu (parohiju) čine najmanje 400 pravoslavnih domova. Dom je svaka zasebna pravoslavna obitelj kao i punoljetna osoba sa samostalnim zanimanjem.

    §. 18.
    Episkop u sporazumu s ministarstvom pravosudja i bogoštovlja odlučuje o osnutku župa (parohija).

    §. 19.
    Svaki pravoslavni kršćanin pripada onoj župi (parohiji), u kojoj je nastanjen bar godinu dana.

    §. 20.
    Župa (parohija) ima svoju župnu (parohijsku) crkvu. Više župa (parohija) može imati jednu zajedničku crkvu. Ako u jednoj župi (parohiji ima više crkava, samo je jedna župna (parohijska), a druge su područne.

    §. 21.
    Župa (parohija) ima svoje posebne matice i ostale propisane knji ge kao i svoj žig. Ako u jednoj crkvi ima više župa (parohija), župni (parohijski) je ured jedan, s jednim maticama i službenim knjigama i s jednim žigom.

    §. 22.
    Hrvatska pravoslavna crkva uredjuje svoje vjerske poslove u su glasju s ovim ustavom.

    §. 23.
    Hrvatska pravoslavna crkva prima trajnu pomoć iz državnog, proračuna, koju će razpođijeljivati ministar pravosudja i bogoštovlja svojom naredbom.

    §. 24.
    Vjerske službenike Hrvatske pravoslavne crkve plaća država kao državne činovnike prema zakonu o činovnicima. Ministar pravosudja i bogoštovlja u sporazumu s vrhovnim glavarom Hrvatske pravoslavne crkve odre đit će, tko se ima smatrati vjerskim službenikom, i u koji će se činovnl razred svrstati.

    Patrijarh u sporazumu s pojedinim episkopima i s ministarstvom pravosudja i bogoštovlja te Državnom riznicom odredjuje visinu vjerskog doprinosa od pravoslavnih žitelja za bogoštovne zgrade Hrvatske pravoslavni’ crkve i za potrebe bogoslužja. Vjerski doprinos ubiru mjestni porezni djelatnici (organi) i predaju župnom (parohijskom) odboru na razpoložbu.

    §. 25.
    Zgrade koje služe izravno bogoštovlju, izuzete su od plaćanja javnih daća.

    §. 26.
    Svećeničko osoblje Hrvatske pravoslavne crkve nije dužno vršiti one javne poslove, koji prema kanonskim propisima nisu u skladu sa svećeničkim zvanjem.

    §. 27.
    Patrijarhija izdaje službeni list Hrvatske pravoslavne crkve.

    §. 28.
    Sve naredbe, propisnici, razpisi i druge objave, koje izdaju crkvene oblasti Hrvatske pravoslavne crkve prema ovomu ustavu, zadobivaju pravnu moć danom proglašenja u službenim novinama Hrvatske pravoslavne crkve u koliko se u njima ne predvidi koji drugi rok.

    §. 29.
    Utoci proti odlukama i prizivi proti osudama crkvenih oblasti mogu se podnositi u roku od 14 dana, računajući od dana, koji dolazi poslije uručbe. Ako je u određjenom roku pravni liek predan pošti na povratnicu, smatra da je predan pravodobno. Pravni liekovi predaju se putem one oblasti, koja. izdala prvomolbeno riešenje.

    §. 30.
    Episkop može samo ono imanje svojim smatrati, držati ga i njime života razpolagati, koje je sam stekao. Od takva svoga imanja episkop može oporukom ostaviti jednu trećinu slobodno prema svojoj volji, drugu trećinu dužan je ostaviti za potrebe eparhije, a treću trećinu za obee crkvene hotrebe Hrvatske pravoslavne crkve.

    § 31.
    Ako episkop umre bez oporuke, izplatit će se iz njegove pokretne i nekretne ostavine troškovi pokopa i svi njegovi dugovi, a ostatkom će razpolagati sv. arhijerejski sabor u smislu. §. 28. Knjižnica i druge crkvene stvari umrloga episkopa pripadaju eparhiji.

    §. 32.
    Patrijarh i episkopi, kao i sve druge vjerske osobe, i osobe, koje se nalaze u vjerskoj službi, polažu ovu prisegu:

    »Ja N. N. prisižem Bogu Svemogućem, da ću državi Hrvatskoj i Poglavniku, kao predstavniku njezina vrhovničtva, vjeran biti, da ću se svetih kanona, crkvenoga ustava i ostalih crkvenih i državnih zakona i propisa savjestno držati, da ću svoje dužnosti točno vršiti, službene tajne čuvati i probitke Hrvatske pravoslavne crkve uviek zastupati, braniti i promicati. Takt mi Bog pomogao! Amin«.

    Patrijarh i episkop polažu prisegu pred Poglavnikom Nezavisne Države Hrvatske. Ostalo osoblje polaže prisegu pred svojim predpostavljenim, odnosno pred njegovim zamjenikom i pođpisanu predaju njemu u ruke, a ovaj je ovjerava i stavlja u pismohranu.

    Nastavlja se. Otporaš.

Vaš komentar:

error: Content is protected !!
%d blogeri kao ovaj: