Novo!

Osumnjičeni za ratne zločine u Banovini

novo-selo-glinsko

ARLOV, MILAN, (Petar), rođen 23.12.1949. godine u Boviću, općina Vrginmost, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine na području općine Vrginmost, u trenucima oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine, priključio se postrojbi tzv. TO Pješčanica. Sudjeluje u oružanim napadima na Topusko, Lasinju, Desno Sredičko, Crnu Dragu i Prkos, zbog čega je pučanstvo hrvatske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove.

BABIĆ, BOŽO, (Đuro), rođen 2.05.1947. god. u Slunju, Srbin, dragovoljno pristupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine, u mjestu Slušnici, općina Slunj, u lipnju 1991. godine. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte 7260 Slunj. Sudjelovao je u napadu na Slunj pri kojem je stradao veći broj Hrvata civila, a nakon napada sudjelovao u protjerivanju hrvatskog pučanstva. Sudionik je pustošenja i pljačke imovine protjeranih ljudi.

BANJANIN, NEDJELJKO, (Nikola), zvani Čapan, rođen 26.08.1951. godine u Ponorima, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

BANJANIN, NEDJELJKO, (Nikola), zvani Ćapan, rođen 26.08.1951. godine u Ponorima, općina Otočac, Srbin, tijekom 1991. godine na području Srpskog polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, te postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama po navedenom području baveći se miniranjem.

BARAČ, ĐURO, (Milan), rođen 6.07.1935. godine u Slunju, Srbin,  i nakon 8. listopada 1991. god. bori se protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbo-četničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Po okupaciji dijelova Republike Hrvatske aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva.

BARAĆ, NIKOLA, (Mane), rođen 28.05.1933. godine u Slunju, Srbin, bio pripadnik srpskih paravojnih postrojba smještenih na vojnom poligonu u Slunju. Noseći odoru JNA sudjelovao je u napadu na Slunj iz pravca Primišlja, tijekom 1991. godine.

BARIĆ, VLADIMIR, (Vladimir), rođen 4.11.1962. godine u Kosjerskom selu, općine Duga Resa, Srbin, od početka neposredne ratne ugroženosti RH ratnim operacijama vođenima 1991. godine na području općine Duge Rese aktivno se uključio, pridruživši se odmetnicima s desne strane rijeke Korane, te držao straže, obučavao druge pripadnike i lokalno srpsko stanovništvo u rukovanju minama i pucao po položajima HV na drugoj strani Korane. Na okupiranom teritoriju sudjelovao je u protjerivanju hrvatskoga pučanstva.

BASARA, GOJKO, (Petar), rođen 21.08.1959. godine u Slunjskim Moravcima, općina Karlovac, Srbin, bio pripadnik pričuvnog sastava agresorske JNA. U njegovoj kući, u zaseoku Basare (u kojoj je bio i stožer okupatorske vojske) vršena su 1991. godine ispitivanja i zlostavljanja zatočenih hrvatskih civila i vojnika.

BELKOVIĆ, SINIŠA, (Nikola), zvani Šime, rođen 11.02.1963. godine u Slunju, Srbin, od listopada 1991. godine bio na vojnom poligonu Slunj gdje je radio kao intendant. Sudjelovao je u oružanom napadu na mjesto Slunj dana 16.11.1991. godine. I nakon okupacije mjesta i općine Slunja bio je pripadnik tzv. TO SAO Krajine.

BIJELIĆ, BOGDAN, (Rade), rođen 2.01.1955. godine u Pješčanici, općina Vrginmost, prebivalište u Zagrebu, Srbin, državljanin RH, u drugoj polovici 1991. godine na području općine Vrginmost, u tijeku oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio postrojbi TO Pješčanice. Sudjelovao je u oružanim napadima na Topusko, Lasinju, Desno Sredičko, Crnu Dragu i Prkos, zbog čega je pučanstvo hrvatske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove.

BIJELIĆ, MILIĆ, (Janko), zvani Špijun, rođen 19.01.1930. godine u Bukovici Utinjskoj, općina Vojnić, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

BIJELIĆ, JOVAN, (Milić), zvani Špijun, rođen 17.10.1956. godine u Vojniću, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

BIJELIĆ, BOŠKO (Nikola), rođen 26.06.1955. godine u Vojniću, prebivalište u Karlovcu, Srbin, samovoljno napustio radno mjesto u Policijskoj upravi Karlovca, odnio naoružanje i priključio se pobunjeničkoj policiji tzv. SAO Krajine. Putem UK-veze i telefonom neprestano je prijetio pojedinim djelatnicima Policijske uprave u Karlovcu. Dana 18./19.08.1991. nazvao je djelatnike PU Karlovca te rekao da kreće s diverzantskom skupinom u napad na punkt Slunjska brda, što je i učinio dvadesetak minuta nakon poziva.

BIJELIĆ, SAVO, (Matija), rođen 5.09.1960. godine u Vrginmostu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine na području općine Vrginmost, u tijeku oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine, u sastavu koje je i tzv. TO Pješčanice, pristupa tzv. Miliciji SAO Krajine. Sudjelovao je u oružanim napadima na Topusko, Lasinju, Desno Sredičko, Crnu Dragu i Prkos, zbog čega je pučanstvo hrvatske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove.

BIJELIĆ, MILE, (Stojan), rođen 24.07.1958. godine u Vrginmostu, prebivalište u Pješčanici, općina Vrginmost, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine na području općine Vrginmosta, u tijeku oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio postrojbi TO Pješčanice. Sudjelovao je u oružanim napadima na Topusko, Lasinju, Desno Sredičko, Crnu Dragu i Prkos, zbog čega je pučanstvo hrvatske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove.

BIJELIĆ, MIROSLAV, (Rade), rođen 7.09.1964. godine u Vrginmostu, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, državljanin RH, u drugoj polovici 1991. godine na području općine Vrginmosta, u tijeku oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio postrojbi TO Pješčanice. Sudjelovao je u oružanim napadima na Topusko, Lasinju, Desno Sredičko, Crnu Dragu i Prkos, zbog čega je pučanstvo hrvatske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove.

BIJELIĆ, RADE, (Bogdan), rođen 6.02.1937. godine u Pješčanici, prebivalište u Pješčanici, općina Vrginmost, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine na području općine Vrginmost, u tijeku oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine, pristupio postrojbi TO Pješčanice. Sudjelovao je u oružanim napadima na Topusko, Lasinju, Desno Sredičko, Crnu Dragu i Prkos, zbog čega je pučanstvo hrvatske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove.

BIJELIĆ, DRAGAN, (Mile), rođen 10.04.1962. godine u Vrginmostu, prebivalište u Pješčanici, općina Vrginmost, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine na području općine Vrginmost, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio postrojbi TO Pješčanice u ulozi “komandira čete” (zapovjednika satnije). Sudjeluje u oružanim napadima na Topusko, Lasinju, Desno Sredičko, Crnu Dragu i Prkos, zbog čega je pučanstvo hrvatske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove.

BIJELIĆ, DRAGAN, (Mile), rođen 20.07.1952. godine u Pješčanici, prebivalište u Pješčanici, općina Vrginmost, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine na području općine Vrginmost, u tijeku oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio postrojbi TO Pješčanice. Sudjelovao je u oružanim napadima na Topusko, Lasinju, Desno Sredičko, Crnu Dragu i Prkos, zbog čega je pučanstvo hrvatske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove.

BIJELIĆ, DRAGAN, (Pero), rođen 22.10.1959. godine u Vrginmostu, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin,  u drugoj polovici 1991. godine na području općine Vrginmost, u tijeku oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio postrojbi TO Pješčanice. Sudjelovao je u oružanim napadima na Topusko, Lasinju, Desno Sredičko, Crnu Dragu i Prkos, zbog čega je pučanstvo hrvatske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove.

BJELJAC, RANKO, (Milan), rođen 14.03.1958. godine u Koranskom lugu, općina Slunj, Srbin, kao pripadnik tzv.Milicije SAO Krajine vršio saslušanja zatočenih civila hrvatske nacionalnosti, maltretirao ih, fizički zlostavljao i prijetio, tijekom drugog dijela 1991. godine.

BJELOBRK, BRANKO, (Mile), rođen 15.11.1931. godine u Slunju, Srbin, kao predsjednik SDS-a u Primišlju organizira referendum o izdvajanju područja Primišlja iz općine Slunj i Republike Hrvatske te pripajanju općini Vojnić i tzv. SAO Krajini. Pristupa nelegalnom naoružavanju stanovništva ovog područja, postavlja straže na barikade i spriječava ulazak pripadnika legalnog MUP-a Republike Hrvatske na područje općine Slunj, tijekom kolovoza 1991. god. Kao pripadnik četničkih postrojba sudjeluje u teškim borbama u kojima je općina Slunj okupirana od tzv. JNA i četničkih postrojba, studenoga 1991. godine.

BJELOBRK, MILENKO, (Ilija), rođen 9.05.1944. godine u Slunju, Srbin, i nakon 8. listopada 1991. god. sudjeluje u borbi protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbo-četničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Po okupaciji teritorija na području općine Slunj aktivno je sudjelovao u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

BJELOPETROVIĆ, NIKOLA (Milan), rođen 19.12.1962. godine u Slunju, prebivalište u Donjem Primišjlu, Srbin, državljanin RH, tijekom rujna 1991. godine u Primišlju, općina Slunj, pristupio u nelegalne srpsko-terorističke jedinice koje su u zajedništvu s pripadnicima JNA imale cilj otcijepiti dio teritorija RH i stvoriti fantomsku tvorevinu tzv. SAO Krajinu. Kao pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, onemogućujući funkcioniranje legalne hrvatske vlasti, te je privodio građane hrvatske nacionalnosti i protupravno ih zatvarao, čime je počinio krivično djelo protiv RH – oružane pobune – označeno u čl. 236.f st.1. KZ RH, na temelju kojeg je osuđen na kaznu zatvora u trajanju (8) osam godina. Stupanjem na snagu Zakona o općem oprostu krivični postupak je obustavljen.

BJELOPETROVIĆ, NIKOLA, (Milan), rođen 19.12.1962. godine u Slunju, prebivalište u Donjem Primišlju, Srbin, pristupio u nelegalne srpsko-terorističke jedinice te kao pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u privođenju građana hrvatske nacionalnosti i protupravno ih zatvarao te maltretirao. Sudjelovao je u otimačini i pljački imovine civila Hrvata u Primišlju i Slunju, tijekom rujna 1991. godine.

BOŽIĆ, RADE, (Nikola), rođen 11.09.1956. godine u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

BOŽIĆ, BOŽO, (Nikola), rođen 22.06.1960. godine u Crnaji, općina Cazin, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

BOCA, TIHOMIR, (Rade), rođen 11.07.1947. godine u Ogulinu, prebiva u Slunju, Srbin, i nakon 8. listopada 1991. god. sudjeluje u borbi protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbo-četničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Po okupaciji dijelova Republike Hrvatske aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, u drugoj polovici 1991. godine.

BOROTA, DRAGAN, (Milan), rođen 1.05.1951. godine u Bukovici, općina Vrginmost, prebivalište u Vrginmostu, Srbin,   u drugoj polovici 1991. godine na području općine Vrginmosta, u tijeku oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupa postrojbi TO Pješčanice. Sudjeluje u oružanim napadima na Topusko, Lasinju, Desno Sredičko, Crnu Dragu i Prkos, zbog čega je pučanstvo hrvatske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove.

BOSNIĆ, MILE, (Milovoj), zvani Miloš, rođen 30.10.1958. godine u Virovitici, Srbin, nakon okupacije grada Slunja od strane JNA i srbo-četničke vojske prihvaća dužnost predsjednika SO Slunj, organizirajući vlast na način da se onemogući bilo kakav otpor preostalog hrvatskog pučanstva i da se spriječi povratak prognanika. Sustavno je proganjao hrvatsko pučanstvo, mnoge osobe hrvatske nacionalnosti bezrazložno lišavao slobode; prema njegovim zapovjedima zatočeni su premlaćivani. Zbog toga su skoro svi preostali stanovnici hrvatske nacionalnosti s područja općine Slunj iselili, koncem studenoga 1991. godine.

BOŠNJAK, DRAGIĆ, (Mile), rođen 10.01.1954. godine u Slunju, Srbin, ulazi u sastav tzv. Milicije Sao Krajine na okupiranom dijelu općine Slunja i sudjeluje u oružanim akcijama protiv legalnih postrojbi RH.

BOŠNJAK, BRANKO (Rade), rođen 1.03.1958. godine u Jošanima, općina T. Korenica, prebivalište u Slunju, Srbin, zapovjednikt I. bataljuna,  kao državljanin RH sudjelovao, i nakon 8.10.1991. godine, u oružanom napadu na Republiku Hrvatsku u sastavu JNA, kao zapovjednik I. bataljuna I. brigade, čime je počinio krivično djelo protiv RH – službom u neprijateljskoj vojsci – označeno u čl. 119. st.1. KZ, pa je po istom osuđen na kaznu zatvora u trajanju od (12) dvanaset godina. Stupanjem na snagu Zakona o općem oprostu krivični postupak je obustavljen.

BRDAR, DRAGAN, (Simo), rođen 19.07.1950. godine u Slunju, Srbin, priključio se nelegalnim neprijateljskim postrojbama tzv. TO SAO Krajine u mjestu Veljunu, te bio na zaprekama na cesti Karlovac – Slunj. Sudjelovao je u oružanom napadu na Slunj. Nakon okupacije općine često je viđan u mjestu Slunju, u drugoj polovici 1991. godine.

BREBERINA, DRAGAN, (Dušan), zvani Đapo, rođen 1.04.1947. godine u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Sajevca i Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine. Prijetio je civilnim osobama hrvatske nacionalnosti da će ih lišiti života.

BREBERINA, DUŠAN, (Mile), zvani Jurcan, rođen 13.01.1955. godine u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

BUJIĆ, MILOŠ, (Nikola), rođen 2.08.1947. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

BULIĆ, DRAGOMIR, (Branko), rođen 2.09.1957. godine u Karlovcu, Srbin,  dana 16.11.1991. godine postaje pripadnikom vojne postrojbe tzv. SAO Krajina te sudjeluje u napadima na Slunj i okolna mjesta, većinski naseljena hrvatskim pučanstvom, u kojima je stradao veći broj Hrvata civila, a većina uz zastrašivanje i teror natjerana u bijeg, tijekom rujna 1991. godine.

BUNČIĆ, LJUBINKO, (Mile), rođen 5.09.1967. godine u Dugoj Resi, Srbin,  bio sudionikom oružanih akcija JNA i paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine kao pripadnik srpsko-četničke vojske na području Duge Rese. Pored navedenoga, zlostavljao je i civilne osobe nesrpske nacionalnosti, tijekom 1991. godine.

BUTKO, SREĆKO, (Valent), rođen 14.09.1960. godine u Slunju, Srbin,  sredinom rujna 1991. godine odlazi iz Slunja na slunjski vojni poligon, koji se u tom vremenskom razdoblju nalazio pod nadzorom JNA. Kao pripadnik nelegalne postrojbe tzv. SAO Krajine sudjelovao je u napadima na Slunj i okolna mjesta, većinski naseljena hrvatskim pučanstvom, koje je uz zastrašivanje i teror natjerano u bijeg, tijekom rujna 1991. godine.

BUĆAJ, ŽELJKO, (Milić), rođen 20.09.1961. godine u Lasinjskom Prkosu, prebivalište u Lasinjskom Prkosu, općina Karlovac,  u drugoj polovici 1991. godine uključio se u sastav oružanih neprijateljskih postrojba na području Sjeničaka, Prkosa i Banskog Kovačevca, općina Karlovac, sudjelovao u držanju straža i napadima na sela nastanjena pretežno hrvatskim pučanstvom, te maltretirao civile, koji su zbog svega toga morali otići u progonstvo.

BUĆAJ, GOJKO, (Miladin), rođen 30.03.1946. godine u Lasinjskom Prkosu, prebivalište u Lasinjskom Prkosu, općina Karlovac, u drugoj polovici 1991. godine uključio se u sastav oružanih neprijateljskih postrojba na području Sjeničaka, Prkosa i Banskog Kovačevca, općina Karlovac, sudjelovao u držanju straža i napadima na sela nastanjena pretežno hrvatskim pučanstvom, te maltretirao civile, koji su zbog svega toga morali otići u progonstvo.

BUĆAJ, ŽARKO, (Vaso), rođen 26.06.1949. godine u Prkosu, općina Karlovac, prebivalište u Zagrebu, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine uključio se u sastav oružanih neprijateljskih postrojba na području Sjeničaka, Prkosa i Banskog Kovačevca, općina Karlovac, sudjelovao u držanju straža i napadima na sela nastanjena pretežno hrvatskim pučanstvom, te maltretirao civile, koji su zbog svega toga morali otići u progonstvo.

CAREVIĆ, MILAN, (Nikola), rođen 15.11.1939. godine u Stupovači, općina Kutina, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Sajevca i Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine. Pucao iz snajpera s krova obiteljske kuće po civilima hrvatske nacionalnosti.

CEKINOVIĆ, BRANKO, (Miloš), rođen 17.10.1956. godine u G. Primišlju, općina Slunj, Srbin,  postaje pripadnikom nelegalne neprijateljske postrojbe tzv. TO SAO Krajine u Primišlju, u rujnu 1991. Aktivno je sudjelovao u napadima na Slunj i okolna mjesta, većinski naseljena hrvatskim pučanstvom, koje je uz zastrašivanje i teror natjerano u bijeg, tijekom rujna 1991. godine.

CVIJETIĆ, MARKO, (Savo), rođen 5.06.1966. godine u Benkovcu, Srbin, u drugoj polovini 1991. god. dragovoljno pristupa u tzv. Miliciju SAO Krajine, oblači njihovu odoru, uzima oružje i streljivo. U srbočetničkom zatvoru u Vojniću vrši ispitivanja i maltretira osobe hrvatske nacionalnosti koje je osobno uhitio, koncem 1991. godine.

CVJETIČANIN, STEVO (Milan), rođen 7.04.1960. godine u Slunju, prebivalište u Grabovcu Drežničkom, Srbin, državljanin RH, tijekom rujna 1991. godine u cilju nasilnog obaranja državnog ustrojstva Republike Hrvatske, u vrijeme napada JNA i drugih pobunjeničkih postrojba na RH, sa ciljem odvajanja dijela RH i stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio pobunjeničkim (četničkim) postrojbama. Zajedno sa skupinom istomišljenika nabavljao je hranu (stoku, ulje, brašno) na području Vaganca, Sadilovca i Lipovače koju su dijelili mještanima srpske nacionalnosti na području Stare i Nove Kršlje, te su na područje Kordunskog Ljeskovca dovozili oružje koje su noću dijelili mještanima srpske nacionalnosti, nakon čega je slijedio napad i okupacija Rakovice i Drežnik grada i okolnih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati. Na ovaj je način sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH – označeno u čl. 236.f 1. i 2. KZ RH. Stupanjem na snagu Zakona o općem oprostu krivični postupak je obustavljen.

CVJETIČANIN, STEVO (Milan), rođen 7.04.1960. godine u Slunju, prebivalište u Grabovcu Drežničkom, Srbin, tijekom rujna 1991. godine pristupio pobunjeničkim (četničkim) postrojbama. Zajedno sa skupinom istomišljenika nabavljao je hranu (stoku, ulje, brašno) na području Vaganca, Sadilovca i Lipovače koju su dijelili isključivo mještanima srpske nacionalnosti na području Stare i Nove Kršlje. Na području Kordunskog Ljeskovca dovozili su oružje koje su noću dijelili mještanima srpske nacionalnosti, nakon čega je slijedio napad i okupacija Rakovice, Drežnik-grada i okolnih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koji su u tim napadima stradali i natjerani u bijeg.

ČOKEŠA, MANE, (Milovan), rođen 19.09.1937. godine u Primišljanskom Tržiću, općina Slunj, Srbin, dragovoljno pristupio neprijateljskim nelegalnim postrojbama tzv. TO Primišlje te postao član glavnog stožera u Veljunu. Bio je sudionik napada na Slunj, a poslije pada Slunja dolazi u grad i radi kao “Inspektor milicije SAO Krajine”, obrađuje i ispituje zatočenike hrvatske nacionalnosti u zatvoru Slunj, uz teška maltretiranja i zlostavljanja, tijekom drugog dijela 1991. godine.

ČOKEŠA, MILOŠ, (Mane), rođen 17.12.1959. godine u Karlovcu, Srbin,  dragovoljno se pridružio nelegalnim oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine. Kao njihov pripadnik sudjelovao je u napadima na pripadnike hrvatske vojske na području Slunja, te nesrpsko stanovništvo natjerali u progonstvo. Nakon okupacije Slunja prelazi u redove tzv. Milicije SAO Krajine u Vojniću, kolovoza 1991. godine.

DAKIĆ, VLADIMIR, (Vaso), rođen 21.12.1962. godine u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

DAKIĆ, SIMO, (Marko), rođen 6.04.1923. godine u Klipinom brdu, prebivalište u Klipinom brdu, općina Karlovac,  u drugoj polovici 1991. godine uključio se u sastav oružanih neprijateljskih postrojba na području Sjeničaka, Prkosa i Banskog Kovačevca, općina Karlovac, sudjelovao u držanju straža i napadima na sela nastanjena pretežno hrvatskim pučanstvom, te maltretirao civile, koji su zbog svega toga morali otići u progonstvo.

DERETA, PERO, (Mihajlo), rođen 2.05.1957. godine u Slunju, Srbin, protupravno se naoružao tijekom 1991. godine i pristupio nelegalnim srbočetničkim postrojbama. Sudjelovao je u napadu i okupaciji Slunja, uslijed čega je došlo do pogibije, stradanja i iseljavanja velikog broja civila hrvatske nacionalnosti.

DEVIĆ, VLADO, (Đuro), rođen 8.06.1955. godine u Tržiću Primušljanskom, općina Slunj, Srbin, kao predsjednik mjesne zajednice u Primišlju organizira referendum o odvajanju ovoga područja od općine Slunj i Republike Hrvatske i pripajanju općini Vojnić i tzv. SAO Krajini. Pristupa nelegalnom naoružavanju stanovništva ovoga područja, postavlja straže na barikade i spriječava ulazak pripadnika legalnog MUP-a Republike Hrvatske na područje općine Slunj, tijekom kolovoza 1991. god. Kao pripadnik četničkih postrojba sudjeluje u teškim borbama u kojima je općina Slunj okupirana od JNA i četničkih postrojba, studenoga 1991. godine.

DEVIĆ, SIMO, (Jovan), rođen 10.08.1956. godine u Slunju, Srbin, protupravno se naoružao tijekom 1991. godine i pristupio nelegalnim srbočetničkim postrojbama. Sudjelovao je u napadu i okupaciji Slunja, uslijed čega je došlo do pogibije, stradanja i iseljavanja velikog broja civila hrvatske nacionalnosti.

DIKLIĆ, PETAR, (Đuro), zvani Žuka, rođen 24.06.1955. godine u Otočcu, prebivalište u Otočcu, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

DIKLIĆ, PETAR, (Đuro), zvani Žuka, rođen 24.06.1955. godine u Otočcu, prebivalište u Brlogu, općina Otočac, Srbin, tijekom 1991. godine na području Srpskog polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, te postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni mjesni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama po navedenom području baveći se miniranjem.

DMITROVIĆ, NIKOLA, (Petar), rođen 1.01.1930. godine u Gačeškom selu, općina Duga Resa, Srbin, uključio se u oružane postrojbe tzv. SAO Krajine na području Persjanice, općina Duga Resa, zaduživši oružje i pripadajuće streljivo kojim je vršio kontrolu ulaska i izlaska građana u pojedina mjesta na desnoj strani rijeke Korane. Vršio je straže i obavljao prijevoz uhićenih civila, Hrvata, u zatvor u Vojniću, tijekom drugog dijela 1991. godine.

DOKMANOVIĆ, NIKOLA zvani Remo (Ilija), rođen 4.04.1951. godine u Ogulinu, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, državljanin RH, u drugoj polovici rujna 1991. godine u Plaškom, općina Ogulin, preuzeo ulogu predsjednika Izvršnog odbora novoosnovane općine Plaški, sa ciljem da taj dio teritorija RH otcijepi radi stvaranja tzv. SAO Krajine i onemogući funkcioniranje legalno izabrane hrvatske vlasti. U tom “poslu” pomagao mu je Milan Radmanović koji je preuzeo ulogu zamjenika predsjednika novoosnovane općine, te su zajednički radili na stvaranju pobunjeničkih jedinica koje su ratovale protiv RH.

DOKMANOVIĆ, NIKOLA, zvani Remo (Ilija), rođen 4.04.1951. godine u Ogulinu, Srbin, u drugoj polovici rujna 1991. godine u Plaškom, općina Ogulin, preuzeo ulogu predsjednika Izvršnog odbora novoosnovane općine Plaški, s ciljem da taj dio teritorija RH otcijepi radi stvaranja tzv. SAO Krajine i onemogući funkcioniranje legalno izabrane hrvatske vlasti. Pri tome mu je pomagao Milan Radmanović koji je preuzeo ulogu zamjenika predsjednika novoosnovane općine, te su zajednički radili na stvaranju pobunjeničkih jedinica koje su ratovale protiv RH.

DRAGIĆ, EGIĆ (Miladin), rođen 21.05.1947. godine u Slunju, prebivalište u Slunju, Srbin, državljanin RH, tijekom rujna 1991. godine, u cilju nasilnog obaranja državnog ustrojstva Republike Hrvatske, u vrijeme napada JNA i drugih pobunjeničkih postrojba na RH sa ciljem odvajanja dijela RH i stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio pobunjeničkim postrojbama i ušao u sastav tzv. Teritorijalne obrane Slunja. Zajedno sa skupinom istomišljenika i uz pomoć JNA preuzeli su oružje iz Sekretarijata za narodnu obranu općine Slunja, izvršili mobilizaciju mještana srpske nacionalnosti u selima Slušnici, Broćancu, Novoj Kršlji, Grabovcu i Kordunskom Ljeskovcu, te im podijelili oružje, a zatim su u zajedničkom napadu s pripadnicima JNA krenuli u zauzimanje Rakovice, Brajdićeva sela, Slunja i drugih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koje su po zauzimanju ovih mjesta protjerali. Na ovaj je način sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH – označeno u čl. 236.f st. 1. i 2. KZ RH. Stupanjem na snagu Zakona o općem oprostu krivični postupak je obustavljen.

DRAGOJEVIĆ, JANDRO, (Milka), rođen 9.07.1965. godine u Karlovcu, prebivalište u Pješčanici, općina Vrginmost, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine na području općine Vrginmost, u tijeku oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio postrojbi TO Pješčanica. Sudjelovao je u oružanim napadima na Topusko, Lasinju, Desno Sredičko, Crnu Dragu i Prkos, zbog čega je pučanstvo hrvatske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove.

DRAKULIĆ, NENAD, (Miloš), rođen 18.09.1971. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

DRAKULIĆ, MIRKO, (Ljubomir), rođen 13.07.1963. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

DRAKLIĆ, SIMO, (Miloš), rođen 14.12.1936. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

DRAKULIĆ, PREDRAG, (Miloš), rođen 18.09.1971. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

DRAKULIĆ, STEVAN, (Petar), rođen 6.10.1946. godine u Karlovcu, Srbin u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

DRAKULIĆ, BRANKO, (Petar), rođen 21.07.1938. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

DRAKULIĆ, DUŠAN, (Ljuban), rođen 1.05.1956. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

DRAKULIĆ, MILOŠ, (Branko), zvani Mišo, rođen 9.01.1954. godine u Vojniću, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

DRAKULIĆ, MILOŠ, (Dragan), zvani Par, rođen 24.11.1954. godine u Vojniću, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

DRAKULIĆ, MIRKO, (Branko), zvani Miki, rođen 9.01.1958. godine u Vojniću, prebivalište u Karlovcu, Srbin,  u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

DRAKULIĆ, NIKOLA, (Mihajlo), rođen 05.12.1950. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

DRAKULIĆ, SIMO, (Miloš), rođen 14.12.1936. godine u Orliću, općina Karlovac, Srbin, od kolovoza 1991. godine bio pripadnikom nelegalnih pobunjeničkih postrojba na području Okića i sudjelovao u aktivnostima neprijateljskih postrojba. Vršio je pritisak na civile da se priključe paravojnim snagama, razvozeći i naoružanje po okolnim selima općine Karlovca, tijekom drugog dijela 1991. godine.

DRAKULIĆ, NENAD, (Miloš), rođen 16.09.1971. godine u Karlovcu, Srbin, od kolovoza 1991. godine bio pripadnikom nelegalnih pobunjeničkih postrojba na području Okića i sudjelovao u aktivnostima neprijateljskih postrojba. Vršio je pritisak na civile da se priključe paravojnim snagama, razvozeći i naoružanje po okolnim selima općine Karlovca, tijekom drugog dijela 1991. godine.

DRAKULIĆ, MIRKO, (Ljuban), rođen 13.07.1963. godine u Karlovcu, Srbin, dragovoljno pristupio nelegalnim paravojnim srbočetničkim vojnim postrojbama sa ciljem rušenja legalne hrvatske države, te izdvajanja tzv. SAO Krajine. Na okupiranom području sudjelovao je u provođenju politike etničkog čišćenja, maltretiranju te premlaćivanju civilnog hrvatskog pučanstva općine Karlovca, tijekom drugog dijela 1991. godine.

DRAKULIĆ, DUŠAN, (Ljuban), rođen 1.05.1956. godine u Orliću, općina Karlovac, Srbin, dragovoljno pristupio nelegalnim paravojnim srbočetničkim vojnim postrojbama sa ciljem rušenja legalne hrvatske države, te izdvajanja tzv. SAO Krajine. Na okupiranom području sudjelovao je u provođenju politike etničkog čišćenja, maltretiranje te premlaćivanje civilnog hrvatskog pučanstva općine Karlovca, tijekom drugog dijela 1991. godine.

DUKIĆ, MILORAD, (Adam), rođen 6.07.1957. godine u naselju Mali Obljaj, općina Glina, Srbin, pristupa dragovoljno paravojnim srbočetničkim postrojbama, od kojih preuzima smb-odoru, oružje i streljivo. Sudjelovao je u napadima na pripadnike Hrvatske vojske na području Starog sela, općina Vrginmost, od srpnja pa do polovice kolovoza 1991. god.  U rujnu i prosincu 1991. god. svojim vozilom “kombi-trafik” iz Austrije vršio opskrbu srbočetničke vojske na područje općine Vrginmosta.

DUNOVIĆ, ILIJA, (Đuro), rođen 6.04.1947. godine u Primišlju, općina Slunj, prebivalište u Primišlju, Srbin, satnik (kapetan I. klase) JNA, u srpnju 1991.godine pristupa aktivno neprijateljskim postrojbama tzv. TO Slunj i postaje član stožera TO Slunj i Veljun; boravi na vojnim poligonima u Veljunu i Primišlju. Sudionik je tzv. pregleda putnika zajedno s pripadnicima Martićeve policije, te maltretiranja, mlaćenja i odvođenja civila u zatočeništvo u Vojnić. Zatočene je i osobno privodio teroristima na ispitivanja.

ĐIPALO, VLADIMIR, (Dragana), zvani Đipko, rođen 4.01.1959. godine u Cvijanović Brdu, Slunj, Srbin, u srpnju 1991. god. pristupio dragovoljno u srbočetničku vojsku, da bi sudjelovao u naoružanim stražama u mjestu Sajevcu i oružanim akcijama navedenih paravojnih snaga. Aktivno je sudjelovao u etničkom čišćenju hrvatskog pučanstva na prostorima općine Karlovca koje su okupirale nelegalne snage srpske vojske, tijekom drugog dijela 1991. godine.

EGIĆ, DRAGIĆ, (Miladin), rođen 21.05.1947. godine u Grabovcu, općina Slunj, Srbin, bojnik (major) JNA, kao zapovjednik tzv. TO Slunj zapovijedao artiljeriji da pucaju po selima Rakovci i Brajdićevu selu, nastanjenima nenaoružanim civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti, koje je ovim napadima natjerano u bijeg. Zajedno sa skupinom istomišljenika, i uz pomoć JNA, preuzeo je oružje iz “Sekretarijata za narodnu obranu općine Slunj”, izvršio mobilizaciju mještana srpske nacionalnosti u selima Slušnici, Broćancu, Novoj Kršlji, Grabovcu i Kordunskom Ljeskovcu, te im podijelio ovo oružje, a zatim su u zajedničkom napadu s pripadnicima JNA krenuli u zauzimanje Rakovice, Brajdićeva sela, Slunja i drugih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koje su po zauzimanju ovih mjesta protjerali.

GAZIBARA, MILAN, (Milić), rođen 15.06.1962. godine u Karlovcu, Srbin, od početka neposredne ratne opasnosti aktivno se priključio neprijateljskim napadima na području općine Duge Rese. Na okupiranom teritoriju vršio je etničko čišćenje, maltretirao i premlaćivao civilne osobe hrvatskog pučanstva.

GAĆEŠA, RADE (Nikola), rođen 4.01.1948. godine u Podsedlu, općina Vojnić, državljanin RH, Srbin, dana 30.07.1991. godine u Vojniću, sa ciljem nasilnog obaranja vlasti RH, te rušenja njezina ustavno-pravnog poretka, kao predsjednik SO Vojnić, zajedno s Nikolom Trbojevićem, predsjednikom Izvršnog vijeća SO Vojnić, donio odluku da se Policijska stanica Vojnić preimenuje u “Stanicu javne bezbednosti Vojnić”, te da ista uđe u sastav Sekretarijata unutarnjih poslova tzv. SAO Krajine, dakle kao organizatori sudjelovali su u oružanoj pobuni protiv RH, čime su počinili kazneno djelo protiv RH – oružane pobune – označeno u čl. 236.f st. 1. i 2. KZ RH, na temelju kojeg su osuđeni (svaki) na kaznu zatvora od dvanaest godina.

GAĆEŠA, RADE, (Nikola), rođen 4.01.1948. godine u Podsedlu, općina Vojnić, Srbin, dana 30.07.1991. godine u Vojniću, kao predsjednik SO Vojnić, zajedno sa Nikolom Trbojevićem, predsjednikom Izvršnog vijeća SO Vojnić, donio odluku da se Policijska stanica Vojnić preimenuje u “Stanicu javne bezbednosti Vojnić”, te da ista uđe u sastav Sekretarijata unutarnjih poslova tzv. SAO Krajine. Isto tako obavljao je i dužnost predsjednika Savjeta za narodnu obranu općine Vojnić, koordinirajući akcije tamošnje TO. U tom vremenskom periodu ubijena su tri pripadnika MUP-a u Veljunu.

GOJKOVIĆ, BORIVOJ, (Stanko), rođen 18.08.1953. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

GRKOVIĆ, DANE, (Mile), rođen 19.09.1956. godine u Slunju, Srbin, samovoljno napustio radno mjesto i priključio se snagama tzv. TO SAO Krajine, te kao takav sudjelovao u napadima na mjesto Slunj. Nakon okupacije Slunja, u drugoj polovici 1992. godine bio je tajnik SDS-a za općinu Slunj i širio lažne vjesti o djelovanju legalnih organa RH.

GRUBIŠIĆ, DUŠAN, (Svetozar), rođen 31.08.1960. godine u selu Raduču, općina Gospić, Srbin, pristupio paravojnim četničkim postrojbama tzv. SAO Krajine, u sastav “Martićeve milicije”, naoružan vršio nelegalnu kontrolu prometnica postavljajući barikade, na području općine Gospića, tijekom 1991. godine.

GRUBJEŠIĆ, PETAR, (Milutin), rođen 11.10.1954. godine u Dugoj Resi, Srbin, i nakon 8. listopada 1991. godine nastavlja borbom protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbočetničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Nakon zauzimanja teritorija općine Slunj, aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

GRUBJEŠIĆ, PETAR, (Božo), rođen 21.05.1962. godine u Dugoj Resi, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin,  aktivno sudjelovao u oružanim napadima srpskih paravojnih snaga, smještenih s desne strane rijeke Korane, na područje općine Duge Rese, pucajući iz rafalnog oružja po položajima Hrvatske vojske i po obiteljskim kućama u kojima su bili smješteni civili.

GRUBJEŠIĆ, JOVAN, (Milovan), rođen 19.01.1948. godine u Kestenku, općina Duga Resa, Srbin, bio pripadnikom srpskih paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine, koje su okupirale područje Vojnića i Duge Rese, te domicilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti natjerale u bijeg. U rujnu 1991. godine pucao je iz vatrenog oružja po mjestu Perjasici.

GRŠAK, BOŠKO, (Matija), rođen 4.01.1954. godine u Karlovcu,u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

GRŠAK, STEVO, (Matija), rođen 17.09.1950. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

HARAMBAŠIĆ, DRAGAN, (Milić), 6.11.1937. godine u Karlovcu, Srbin,
u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

IVANČEVIČ, ILIJA, (Petar), rođen 10.02.1961. godine u Slunju, prebivalište u Slunju, Srbin, u rujnu 1991. godine na području Nove Kršlje, općina Slunj, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je sastavljen “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao je u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnik-grada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje su protjerali s ognjišta.

IVANČEVIĆ, OSTOJA, (Đuro), rođen 1.01.1949. godine u Slunju, prebivalište u Slunju, Srbin, u rujnu 1991. godine na području Nove Kršlje, općina Slunj, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je sastavljen “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao je u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnik-grada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje su protjerali s ognjišta.

IVANČEVIĆ, MILAN, (Petar), rođen 12.03.1958. godine u Slunju, prebivalište u Slunju, Srbin, u rujnu 1991. godine na području Nove Kršlje, općina Slunj, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je sastavljen “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao je u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnik-grada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje su protjerali s ognjišta.

IVANČEVIĆ, ZDRAVKO, (Dragan), rođen 15.03.1964. godine u Novoj Kršlji, prebivalište u Novoj Kršlji, općina Slunj, Srbin, u rujnu 1991. godine na području Nove Kršlje, općina Slunj, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je sastavljen “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao je u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnik-grada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje su protjerali s ognjišta.

IVANČEVIĆ, SLAVKO, (Dragan), rođen 30.06.1962. godine u Slunju, prebivalište u Novoj Kršlji, općina Slunj, Srbin, tijekom rujna 1991. godine pristupio pobunjeničkim (četničkim) postrojbama. Zajedno sa skupinom istomišljenika nabavljao je hranu (stoku, ulje, brašno) na području Vaganca, Sadilovca i Lipovače koju su dijelili isključivo mještanima srpske nacionalnosti na području Stare i Nove Kršlje. Na području Kordunskog Ljeskovca dovozili su oružje koje su noću dijelili mještanima srpske nacionalnosti, nakon čega je slijedio napad i okupacija Rakovice, Drežnik-grada i okolnih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koji su u tim napadima stradali i natjerani u bijeg.

IVANKOVIĆ, MILE, (Glišo), zvani Rajs, rođen 4.05.1941. godine u Ivanković Selu, općina Karlovac, Srbin,  u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

IVANOVIĆ, MILIĆ, (Nevenka), rođen 31.03.1964. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

JANČIĆ, SRETO, (Miladin), rođen 27.09.1945. godine u Slunju, Srbin,
dragovoljno pristupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, lipnja 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte 7260 Slunj. Sudionik je napada na Slunj iz kojega je nakon napada protjerano hrvatsko pučanstvo; nakon toga priključio se pustošenju i pljačkanju imovine protjeranih pripadnika hrvatske nacionalnosti na području općine Slunja, tijekom 1991. godine.

JANČIĆ, MILADIN, (Svetozar), zvani Naja, rođen 29.10.1953. godine, iz Slunja, Srbin.   kao pripadnik srpskih paravojnih snaga, tzv. Milicije SAO Krajine, sudjelovao u napadima na Drežnik Grad, Rakovicu i druga sela te na Slunj, mjesta pretežno naseljena hrvatskim pučanstvom, koje je uz velike žrtve protjerano sa svojih ognjišta, tijekom kolovoza 1991. godine.

JANČIĆ, SINIŠA, (Đuro) rođen 2.12.1966. godine u Slunju, Srbin,
dragovoljno pristupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine, u mjestu Slušnici, općina Slunj, lipnja 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte 7260 Slunj. Sudionik je napada na Slunj iz kojega je nakon napada protjerano hrvatsko pučanstvo; nakon toga priključio se pustošenju i pljačkanju imovine protjeranih pripadnika hrvatske nacionalnosti na području općine Slunja, tijekom 1991. godine.

JANJATOVIĆ, ĐURO, (Simo), zvani Šurjak, rođen 15.05.1941. godine u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine) organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, MILE, (Nedjeljko), zvani Markov, rođen 20.03.1942. godine u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, ILIJA, (Nedjeljko), rođen 9.05.1962. godine u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je u minobacačkom napadu na selo Kompolje, od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine.

JANJATOVIĆ, ĐOKO, (Nedjeljko), rođen 10.01.1965. godine u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je u minobacačkom napadu na selo Kompolje, od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine.

JANJATOVIĆ, PREDRAG, (Đuro), zvani Šuljar, rođen 29.12.1970. godine u Otočcu, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, NIKOLA, (Petar), zvani Avram, rođen 5.01.1945. godine u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, NIKOLA, zvani Janjac, rođen 13.12.1951. godine u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, PREDRAG, (Đuro), rođen 29.12.1970. godine u Srpskom polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin, tijekom 1991. te početkom 1992. godine na području Srpskog polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, čime je kod Hrvata civila stvarao strah i paniku.

JANJATOVIĆ, MILORAD, (Nikola), rođen 27.02.1970. godine u Otočcu, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, BRANISLAV, (Petar), rođen 14.04.1951. godine u Otočcu, prebivalište u Otočcu, Srbin, tijekom 1991. godine na području Srpskog polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, te postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se jedan od stožera oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama po navedenom području baveći se miniranjem.

JANJATOVIĆ, NIKOLA, (Jovan), zvani Janjac, rođen 13.12.1951. godine u Srpskom polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin,
tijekom 1991. godine na području Srpskog polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, te postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se jedan od stožera oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama po navedenom području baveći se miniranjem.

JANJATOVIĆ, NIKOLA, zvani Avram (Petar), rođen 5.01.1945. godine u Srpskom polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin,
tijekom 1991. godine na području Srpskog polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, te postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se jedan od stožera oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama po navedenom području baveći se miniranjem.

JANJATOVIĆ, BRANISLAV, (Petar), rođen 14.04.1951. godine u Otočcu, prebivalište u Otočcu, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je u minobacačkom napadu na selo Kompolje, od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine.

JANJATOVIĆ, ILIJA, (Nedjeljko), rođen 9.08.1962. godine u Srpskom polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin, tijekom 1991. te početkom 1992. godine na području Srpskog polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, čime je kod Hrvata civila stvarao strah i paniku.

JANJATOVIĆ, MILORAD, (Nikola), rođen 27.02.1970. godine u Otočcu, prebivalište u Srpskom polju, općina Otočac, Srbin, tijekom 1991. godine na području Srpskog polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, te postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se jedan od stožera oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama po navedenom području baveći se miniranjem.

JANJATOVIĆ, MILE, zvani Markov (Nedjeljko), rođen 20.03.1942. godine u Srpskom polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin, tijekom 1991. godine na području Srpskog polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, te postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se jedan od stožera oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama po navedenom području baveći se miniranjem.

JANJATOVIĆ, ĐURO, (Simo), rođen 15.05.1941. godine u Srpskom polju, prebivalište u Srpskom polju, Srbin, tijekom 1991. te početkom 1992. godine na području Srpskog polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, čime je kod Hrvata civila stvarao strah i paniku.

JANJATOVIĆ, ĐOKO, (Nedjeljko), rođen 10.01.1965. godine u Srpskom polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin, tijekom 1991. te početkom 1992. godine na području Srpskog polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, čime je kod Hrvata civila stvarao strah i paniku.

JELOVAC, NIKOLA, (Budo), rođen 31.03.1957. godine u Otočcu, prebivalište u Korenici, Srbin, u rujnu 1991. godine na području Nove Kršlje, općina Slunj, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je sastavljen “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao je u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnik-grada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje su protjerali s ognjišta.

JERKOVIĆ, ILIJA, (Janko), rođen 15.03.1973. godine u Slunju, prebivalište u Korenici, Srbin, u rujnu 1991. godine na području Nove Kršlje, općina Slunj, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je sastavljen “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao je u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnik-grada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje su protjerali s ognjišta.

JEZDIĆ, JANKO, (Rade), rođen 25.01.1947. godine u Slunju, prebivalište u Broćancu, Srbin, tijekom rujna 1991. godine pristupio pobunjeničkim postrojbama i ušao u sastav tzv. Teritorijalne obrane Slunja. Zajedno sa skupinom istomišljenika i uz pomoć JNA preuzeli su oružje iz “Sekretarijata za narodnu obranu općine Slunj”, izvršili mobilizaciju mještana srpske nacionalnosti u selima Slušnici, Broćancu, Novoj Kršlji, Grabovcu i Kordunskom Ljeskovcu, te im podijelili ovo oružje, a zatim su u zajedničkom napadu s pripadnicima tzv. JNA krenuli u zauzimanje Rakovice, Brajdić sela, Slunja i drugih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koje su po zauzimanju ovih mjesta protjerali, tijekom 1991. godine.

JEZDIĆ, JANKO, (Rade), rođen 25.01.1947. godine u Slunju, prebivalište u Broćancu, Srbin, tijekom rujna 1991. godine pristupio pobunjeničkim postrojbama i ušao u sastav tzv. Teritorijalne obrane Slunj. Zajedno sa skupinom istomišljenika, i uz pomoć JNA, preuzeli su oružje iz “Sekretarijata za narodnu obranu općine Slunj”, izvršili mobilizaciju mještana srpske nacionalnosti u selima Slušnici, Broćancu, Novoj Kršlji, Grabovcu i Kordunskom Ljeskovcu te im podijelili ovo oružje, a zatim su u zajedničkom napadu s pripadnicima JNA krenuli u zauzimanje Rakovice, Brajdićeva sela, Slunja i drugih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koje su po zauzimanju ovih mjesta protjerali.

JOVANOVIĆ, DRAGAN, (Radoje), rođen 20.01.1952. god. u Zagrebu, Srbin, kao pripadnik nelegalne srbočetničke terorističke postrojbe djelovao u neprijateljskim akcijama na području tzv. SAO Krajine na području općine Karlovca kaneći stvoriti nemir i nesigurnost, te ugroziti živote i imovinu građana Republike Hrvatske. Po okupaciji s ostalim pripadnicima srbočetničke vojske vrši etničko čišćenje hrvatskog pučanstva na području nekih dijelova općine Karlovca, tijekom drugog dijela 1991. godine.

KALINIĆ, STEVAN, (Dušan), rođen 15.01.1950. god. u Vojniću, Srbin,
dragovoljno se pridružio nelegalnim oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine u Tušiloviću. Kao njihov pripadnik sudjelovao je u napadima na pripadnike Hrvatske vojske na području Tušilovića, te cjelokupno nesrpsko stanovništvo natjerali u progonstvo, kolovoza 1991. godine.

KARAMARKOVIĆ, ŽELJKO, (Milorad), zvani Kiki, rođen 8.04.1970. godine u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine priključio se nelegalnim neprijateljskim postrojbama tzv. TO SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, te bio na zaprekama na cesti Karlovac – Slunj. Sudjelovao je u oružanom napadu na mjesto Slunj te nakon okupacije općine Slunja pristupio u redove tzv. Milicije SAO Krajine u mjestu Slunju, kao pripadnik “specijalne milicije”.

KOKIR, MILAN, (Dmitar), rođen 16.10.1950. godine u Karlovcu, prebivalište u Turnju, općina Karlovac, Srbin,  tijekom listopada 1991. godine na području Turnja, općina Karlovac, pristupio pobunjeničkim oružanim postrojbama i aktivno sudjelovao u borbama protiv legalnih snaga Republike Hrvatske na ovom području. U njegovoj kući bio je smješten neprijateljski stožer, te se s njegove kuće gađalo snajperskim hicima po hrvatskim vozilima prilikom njihova prelaska mostova.

KARAMARKOVIĆ, MIHAJLO, (Dušan), rođen 14.04.1950. godine u Slunju, Srbin, dragovoljno pristupio neprijateljskim snagama, tzv. Miliciji SAO Krajine u Vojniću, pod nadzorom koje su bili zatočeni Hrvati koji su spavali na golim daskama, i kojima se prijetilo da će biti pobijeni, dakle koji su kao civili bili zlostavljani, koncem 1991. godine.

KARAMARKOVIĆ, DRAGIĆ, (Nikola), rođen 12.02.1953. godine u Kosijeriskom selu, općina Duga Resa, Srbin, u kolovozu 1991. god., u razdoblju oružanih akcija JNA i pripadnika srbočetničkih postrojba na području općine Duge Rese, dragovoljno se uključuje u srbočetničku postrojbu tzv. martićevce u Kosijerskom selu, te sudjeluje na stražama i barikadama na kojima vrši kontrolu cesta na prijelazima Kosijersko selo – Duga Resa u cilju spriječavanja ulaska legalnih državnih organa Republike Hrvatske.

KARAPANDŽA, VLADO, (Nikola), rođen 22.01.1949. godine u Karlovcu, po nacionalnosti Srbin, tijekom listopada 1991. god. pristupa dragovoljno neprijateljskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebeuši, općina Karlovac. Po okupaciji dijelova ovoga područja sudjeluje u masovnom protjerivanju hrvatskog pučanstva.

KARAPANDŽA, CVIJO, (Cvijo), rođen 17.01.1951. godine u Karlovcu, Srbin, tijekom listopada 1991. god. pristupa dragovoljno neprijateljskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebeuši, općina Karlovac. Po okupaciji dijelova ovoga područja sudjeluje u masovnom protjerivanju hrvatskog pučanstva.

KATIĆ, NIKOLA, (Đuro), rođen 18.11.1959. godine u Slunju, Srbin,
stupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, lipnja 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte Slunj 7260. Sudjelovao je u napadu na Slunj iz kojega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine, tijekom 1991. godine.

KATIĆ, MILORAD, (Mane) rođen 8.04.1967. godine u Slunju, Srbin,
stupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, lipnja 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte Slunj 7260. Sudjelovao je u napadu na Slunj iz kojega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine, tijekom 1991. godine.

KATIĆ, DANE, (Nikola), rođen 24.08.1950. godine u Slunju, općina Slunj, Srbin, dragovoljno stupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, lipnja 1991. god. Bio je rspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte Slunj 7260. Sudionik je napada na Slunj iz kojega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine, tijekom 1991. godine.

KATIĆ, MANE, (Danica), rođen 14.08.1937. godine u Slunju, Srbin,
stupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, lipnja 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte Slunj 7260. Sudjelovao je u napadu na Slunj iz kojega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine, tijekom 1991. godine.

KATIĆ, DANE, (Đuro), rođen 24.03.1937. godine u Slunju, Srbin,
dragovoljno stupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, lipnja 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte 7260 Slunj. Sudionik je napada na Slunj iz kjega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine, tijekom 1991. godine. ,

KATIĆ, ĐURO, (Milan), rođen 16.09.1932. godine u Slunju, Srbin,
stupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, lipnja 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte Slunj 7260. Sudjelovao je u napadu na Slunj iz kojega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine, tijekom 1991. godine.

KIJURINA, MIRKO, (Miloš),rođen 20.04.1961. godine u Gejkovcu, općina Vojnić, Srbin, u tijeku drugog dijela 1991. god. uključuje se dragovoljno u policiju tzv. SAO Krajine u Vojniću gdje zaprima oružje, streljivo i policijsku odjeću. Vrši hapšenja i zatvaranja osoba hrvatske nacionalnosti, saslušava ih i maltretira, a veći broj njih i premlaćuje. Potom aktivno radi na protjerivanju hrvatskog pučanstva iz okupiranih dijelova hrvatskoga teritorija.

KLIPA, LJUBAN, (Marko), rođen 15.01.1943. godine u Karlovcu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. pristupa kao dobrovoljac nelegalnim oružanim postrojbama JNA, a nakon toga srbočetničkoj vojsci, na području karlovačke općine. U prvoj polovici 1992. god. obnašao je dužnost načelnika “Stanice javne bezbjednosti Slunj”. Po okupiranim područjima dijelova Republike Hrvatske sudjelovao je u etničkom čišćenju hrvatskog pučanstva.

KLJAJIĆ, MILOŠ, (Dmitar), zvani Šu-šu, rođen 21.06.1969. godine u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

KOLUNDŽIJA, ILIJA, (Mane), rođen 3.03.1949. godine u Slunju, prebivalište u Slunju, Srbin, u rujnu 1991. godine na području Nove Kršlje, općina Slunj, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je sastavljen “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao je u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnik-grada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje su protjerali s ognjišta.

KONČALOVIĆ, ANĐELKO, (Danilo), Srbin, tijekom 1991. godine na području Duge Rese bio sudionikom oružanih akcija JNA i pripadnik srbočetničke vojske. Pored navedenoga, fizički je zlostavljao civilne osobe nesrpske nacionalnosti.

KONČALOVIĆ, SVETOZAR, (Dragan), rođen 5.01.1949. godine u Koranskom Bregu, općina Duga Resa, Srbin, dragovoljno pristupio srbočetničkim postrojbama i bio sudionikom oružanih napada na područje Kamenskoga – Turnja, uslijed čega je došlo do protjerivanja nesrpskog stanovništva s ovoga područja. Jednako tako bio je sudionikom razmjena zarobljenika na Turnju, općina Karlovac, tijekom kolovoza 1991. godine kada se obraćao Hrvatima riječima: “Ustaše, i vi ćete doći na red!” Pri tome je rukama pokazivao na vrat ispod brade aludirajući na klanje.

KONČAR, MILAN, (Rajko), rođen 10.06.1953. godine u Bihaću, Srbin,
protupravno se naoružao tijekom 1991. godine i pristupio nelegalnim srbočetničkim postrojbama. Sudjelovao je u napadu i okupaciji Slunja, uslijed čega je došlo do pogibije, stradanja i iseljavanja velikog broja civila hrvatske nacionalnosti.

KOSIJER, ĐORĐE, (Žarko), rođen 1.05.1960. godine u Kosjerskom selu, općina Duga Resa, Srbin,  od početka neposredne ratne opasnosti aktivno se uključio u neprijateljske napade na području općine Duge Rese. Na okupiranom teritoriju vršilo etničko čišćenje, maltretirao te premlaćivao civilno hrvatsko pučanstvo, tijekom drugog dijela 1991. godine.

KOSIJER MILAN, kao pripadnik pričuvnog sastava JNA bio stražar u zatočeničkom zatvoru u Vojniću, gdje je sudjelovao u batinanju i zlostavljanju zatočenika, kolovoza/rujna 1991. godine.

KRASNIĆI, AHMET, (Hajriz), rođen 15.01.1948. godine u selu Žilivoda, Kosovo, prebivalište u Gospiću, kao pripadnik JNA, u činu potpukovnika sudjelovao u napadima na vojne i civilne objekte u Baranji, od studenoga 1991. do lipnja 1992. godine.

KRIVOKUĆA, RADE, (Ilija), zvani Nogonja, rođen 24.01.1958. godine u Manjevom selu, Karlovac, Srbin,  pridružio se nelegalnim oružanim postrojbama “Milicije SAO Krajine” na području Skakavaca i Udbine, općina Karlovac, kolovoza 1991. god. U policijskoj stanici u Karlovcu aktivno sudjeluje u akcijama protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, uslijed čega je područje Karlovca izloženo strašnom granatiranju čime je civilno pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo izloženo velikoj pogibli.

KRIVOKUĆA, PREDRAG, (Rade), zvani Peko, rođen 29.02.1946. godine u Karlovcu, Srbin, kao pričuvni časnik JNA sudjelovao u postavljanju barikada, organiziranju straža u selima Utinji, Basarama i Popovića Brdu, zahtijevao od mještana Skakavca i ostalih sela na desnoj obali rijeke Kupe da se predaju i propuste srbočetničke snage na položaje za napad na Hrvatsku vojsku na lijevoj obali rijeke Kupe. Bespravno je lišavao slobode civilne osobe hrvatske nacionalnosti i izručivao organima JNA te fizički i psihički zlostavljao mještane okupiranih sela na lijevoj strani obale Kupe, općina Karlovac, kolovoza/rujna 1991. godine.

KRIVOKUĆA, JOVO, (Jovo), rođen 12.07.1958. godine u Karlovcu, Srbin, kao pripadnik pričuvnog sastava JNA sudjelovao u postavljanju barikada, izdavao zapovijedi civilima hrvatske nacionalnosti da napuste svoje sela, jer da će ih u protivnom sve poubijati, bespravno ih lišavao slobode te izručivao organima JNA, fizički i psihički zlostavljao mještane okupiranih sela na lijevoj strani obale Kupe, općina Karlovac, kolovoza/rujna 1991. godine.

KRNIĆ, SIMO, (Jovan), rođen 9.05.1939. godine u Primišlju, općina Slunj, prebivalište u Slunju, satnik (kapetan I. klase) JNA,
u srpnju 1991.godine pristupa aktivno neprijateljskim postrojbama tzv. TO Slunj i postaje član stožera TO Slunj i Veljun; boravi na vojnim poligonima u Veljunu i Primišlju. Sudionik je tzv. pregleda putnika zajedno s pripadnicima Martićeve policije, te maltretiranja, mlaćenja i odvođenja civila u zatočeništvo u Vojnić. Zatočene je i osobno privodio teroristima na ispitivanja.

KRNJETA, MIHAJLO, (Miloš), rođen 17.08.1935. godine u Slunju, prebivalište u Slunju, Srbin, sredinom rujna 1991. godine odlazi iz Slunja na slunjski vojni poligon, koji se u tom vremenskom razdoblju nalazio pod nadzorom JNA. Kao pripadnik nelegalne vojne postrojbe tzv. SAO Krajine sudjelovao je u napadima na Slunj i okolna mjesta, većinski naseljena hrvatskim pučanstvom, koje je zastrašivanjem i terorom natjerano u bijeg, tijekom rujna 1991. godine.

KUKIĆ, RADE, (Dane), rođen 19.03.1954. godine u Kordunskom Ljiskovcu, općina Slunj, Srbin, u srpnju 1991. god. pristupa dragovoljno u srbočetničku vojsku, da bi sudjelovao u naoružanim stražama u mjestu Sajevcu i oružanim akcijama navedenih paravojnih snaga. Aktivno je sudjelovao u etničkom čišćenju hrvatskog pučanstva na prostorima okupiranima od nelegalnih snaga srpske vojske na području općine Karlovca, tijekom drugog dijela 1991. godine.

KUKIĆ, DUŠKO, (Đuro), rođen 21.06.1954. godine u Gornjem Primišlju, općina Slunj, sudjelovao u napadu na mjesto Slunj i druga mjesta u općini Slunj. Kao pripadnik neprijateljskih postrojba sudjelovao je u privođenju građana hrvatske nacionalnosti, protupravno ih zatvarao i maltretirao, tijekom rujna 1991. godine.

KUKIĆ, MILOŠ, (Ilija), rođen 7.06.1950. godine u Lovasu, općina Vukovar, prebivalište u Slunju, Srbin, sredinom rujna 1991. godine odlazi iz Slunja na slunjski vojni poligon, koji se u tom vremenskom razdoblju nalazio pod nadzorom JNA. Kao pripadnik nelegalne vojne postrojbe tzv. SAO Krajine sudjelovao je u napadima na Slunj i okolna mjesta, većinski naseljena hrvatskim pučanstvom, koje je zastrašivanjem i terorom natjerano u bijeg, tijekom rujna 1991. godine.

KUKULJ, ČEDOMIR, (Todor), rođen 6.07.1967. godine u Karlovcu, prebivalište u Novom selu Perjasičko, općina Duga Resa, Srbin,
pristupio pobunjeničkim oružanim postrojbama u Gornjem Poloju, općina Duga Resa, koncem 1991. godine. Na ovom je području sudjelovao u napadima na legalne snage Republike Hrvatske, sa ciljem stvaranja etnički čistih srpskih područja, zbog čega je dolazilo do svakodnevnih protjerivanja mještana hrvatske nacionalnosti.

KUZMANOVIĆ, BOŽO, (Rade), rođen 15.01.1934. godine u Slunju, Srbin, pristupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, u lipnju 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte Slunj 7260. Sudjelovao je u napadu na Slunj iz kojega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine.

KUZMANOVIĆ, ĐURO, (Rade), rođen 18.05.1932. godine u Slunju, Srbin, dragovoljno pristupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, u lipnju 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte Slunj 7260. Sudjelovao je u napadu na Slunj iz kojega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine.

KVOČKA, ŽARKO, (Aleksandar), rođen 1.01.1962. godine u Broćancu br. 1, općina Slunj, Srbin, dragovoljno pristupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, u lipnju 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte Slunj 7260. Sudjelovao je u napadu na Slunj iz kojega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine.

KVOČKA, STEVO, (Dragan), zvani Tambura, rođen 7.02.1949. godine u Crnaji, općina Cazin, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine. Zapalio je i kuću civilu hrvatske nacionalnosti i sudjelovao u pljačkanju obiteljskih kuća prognanih Hrvata.

LALIĆ, MILIĆ, (Mile), državljanin RH, rođen 11.02.1936. godine u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, kao pripadnik četničko-terorističkih postrojba tzv. SAO Krajine, naoružan kratkim i dugim oružjem, u civilnoj odjeći, zajedno s ostalim mještanima srpske nacionalnosti sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH.

LALIĆ, JOVAN, (Mile), rođen 20.01.1962. god. u Gornjoj Trebinji općine Karlovac, Srbin, noseći smb-odoru sa crvenom zvijezdom na kapi držao straže i vršio kontrole ulaska i izlaska građana. Sudjelovao je u uhićenjima osoba hrvatske nacionalnosti te ih sprovodio u srbočetničke zatvore.

LALIĆ, NIKOLA, (Mile), rođen 21.02.1938. godine u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, sudjelovao u danonoćnim stražama i kontrolirao ulaženje ljudi u Gornju Trebinju, općina Karlovac, u vremenskom razdoblju od 5.10.1991. do 28.10.1991. Vršio je pretrese i pri tom zasatrašivao lokalno civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti.

LALIĆ, MILIĆ, (Mile), rođen 11.02.1936. godine u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, sudjelovao u danonoćnim stražama i kontrolirao ulaženje ljudi u Gornju Trebinju, općina Karlovac, u vremenskom razdoblju od 5.10.1991. do 28.10.1991. Vršio je pretrese i pri tom zasatrašivao lokalno civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti.

LATAS, DUŠAN (Mane), rođen 22.09.1957. godine u Plaškom, općina Ogulin, prebivalište u Plaškom, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH, te otcijepljenja dijela teritorija RH i stvaranja tzv. SAO Krajine, kao djelatnik MUP-a RH, zapovjednik Policijske ispostave Plaški, organizirao je njeno izdvajanje iz MUP-a RH i pripajanje tzv. SUP-u Knin, te je, sa ciljem onemogućavanja legalne hrvatske vlasti, zapovjedio postavljanje barikada, postavljanje oružanih straža, kontrolu i uhićivanje građana hrvatske nacionalnosti, oduzimanje imovine, što su njemu potčinjeni i činili, čime je počinio krivično djelo protiv RH – oružane pobune – označeno u čl. 236.f st. 1. i 2. KZ RH, na temelju kojeg je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedanaest (11) godina. Stupanjem na snagu Zakona o općem oprostu krivični postupak je obustavljen.

LATAS, DUŠAN, (Mane), rođen 22.09.1957. godine u Plaškom, općina Ogulin, prebivalište u Plaškom, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine, kao djelatnik MUP-a RH i zapovjednik Policijske ispostave Plaški, organizirao izdvajanje postaje iz MUP-a RH i pripajanje tzv. SUP-u Knin. Sa ciljem onemogućavanja legalne hrvatske vlasti zapovjedio je postavljanje zapreka, oružanih straža, kontrolu i uhićivanje građana hrvatske nacionalnosti, te oduzimanje njihove imovine, što su njegovi potčinjeni i činili. Civilne osobe hrvatske nacionalnosti odvozio je na saslušanja i saslušavao u Policijskoj postaji u Plaškom, gdje su ih maltretirali i fizički zlostavljali.

LATAS, DUŠAN, (Jovan), rođen 24.02.1943. godine u Broćancu, općina Slunj, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

LATAS, DANE, zvani Mišo (Dragan), rođen 28.07.1952. godine u Broćancu, općina Slunj, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

LATAS, ĐURO, (Rade), zvani Bracin, rođen 9.07.1969. godine u Broćancu, općina Slunj, prebivalište u Karlovcu, Srbin,
u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine. Bio je sudionik u minobacačkim napadima na civile hrvatske nacionalnosti.

LAVRNJA, MILAN, zvani Bučan (Budo), rođen 15.04.1945. godine u Beljevinama, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

LAVRNJA, GOJKO, (Milan), rođen 24.02.1974. godine u Bjeljevinama – Srpsko polje, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin,
tijekom 1991. te početkom 1992. godine na području Srpskog polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, čime je kod Hrvata civila stvarao strah i paniku.

LAVRNJA, PREDRAG, (Dušan), rođen 15.12.1969. godine u Otočcu, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

LAVRNJA, PREDRAG, (Dušan), rođen 15.08.1969. godine u Otočcu, prebivalište u Srpskom polju, općina Otočac, Srbin, tijekom 1991. te početkom 1992. godine na području Srpskog polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, čime je kod Hrvata civila stvarao strah i paniku.

LAVRNJA, MILAN, (Budo), rođen 15.04.1945. godine u Srpskom polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin, tijekom 1991. te početkom 1992. godine na području Srpskog polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, čime je kod Hrvata civila stvarao strah i paniku.

MACUT, MILE, (Matija), rođen 7.01.1968. godine u Pješčanici, prebivalište u Pješčanici, općina Vrginmost, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine na području općine Vrginmost, u tijeku oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio postrojbi TO Pješčanice. Sudjelovao je u oružanim napadima na Topusko, Lasinju, Desno Sredičko, Crnu Dragu i Prkos, općina Vrginmost, zbog čega je pučanstvo hrvatske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove.

MAJSTOROVIĆ, MILAN, (Simo), rođen 7.06.1937. godine u Vrginmostu, prebivalište u Slunju, Srbin, sredinom rujna 1991. godine otišao iz Slunja na slunjski vojni poligon, koji se u tom vremenskom razdoblju nalazio pod nadzorom pripadnika JNA. Kao pripadnik nelegalne vojne postrojbe tzv. SAO Krajine sudjelovao je u napadima na Slunj i okolna mjesta, većinski naseljena hrvatskim pučanstvom, koje je zastrašivanjem i terorom natjerano u bijeg, tijekom rujna 1991. godine.

MAJSTOROVIĆ, MILE, (Dragić), rođen 6.10.1960. godine u Vojniću, prebivao u Karlovcu, Srbin, kao pripadnik tzv Milicije SAO Krajine od srpnja 1991. god. djelovao na području Tušilovačkog Cerovca, te aktivno sudjelovao u akcijama protiv legalnih organa R Hrvatske. Kao pripadnik srbočetničkih postrojbi sudjelovao je u svim akcijama protiv Hrvatske vojske.

MALIĆ, VLADIMIR, (Stevo), zvani Vlado, rođen 27.01.1959. godine u Koranskom Brijegu, općina Duga Resa, Srbin, prebivalište u Karlovcu,
za vrijeme borbi na području Tušilovića i Lipja, u općini Karlovac, zapovijedao je postrojbom tzv. TO SAO Krajine, tijekom drugog dijela 1991. godine.

MALIĆ, MILIĆ, (Ljubomir), rođen 7.07.1949. godine u Koranskom Brijegu, općina Duga Resa, Srbin,  kao tzv. komandant i organizator obrane u Kosjerskom selu aktivno se uključio u oružanu borbu, tj. ratne operacije srpskih paravojnih postrojba, s desne strane Korane, vođenih 1991. god. Sudjelovao je i vršio protupravna uhićenja i saslušanja civila hrvatske nacionalnosti, koji su za vrijeme ispitivanja bili i fizički zlostavljani, u Vojniću, 1991. godine.

MANDIĆ, MILOŠ, (Dane), rođen 8.02.1958. godine u Slunju, Srbin,
i nakon 8. listopada 1991. god. nastavlja s borbom protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbočetničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Nakon okupacije dijelova općine Slunja aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

MANOJLOVIĆ, SVETOZAR, (Ilija), zvani Sveto, rođen 15.09.1960. godine u Gornjem Sjeničaku, prebivalište u Karlovcu, Srbin,
u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

MARIĆ, JOVAN, (Marko), rođen 2.10.1964. godine u Vojniću, Srbin,
u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

MARIĆ, BRANKO, (Nikola), rođen 6.09. 1967. godine u Vojniću, Srbin,
u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

MARIĆ, BRANKO, (Nikola), rođen 6.09.1967. godine u Vojniću, općina Vojnić, Srbin, dragovoljno pristupio nelegalnim paravojnim srbočetničkim vojnim postrojbama sa ciljem rušenja legalne hrvatske države, te izdvajanja tzv. SAO Krajine. Na okupiranom području općine Karlovca bio je sudionikom provođenja politike etničkog čišćenja, maltretirao te premlaćivao civilno hrvatsko pučanstvo, tijekom drugog dijela 1991. godine.

MARTINOVIĆ, MILORAD, (Dušan), rođen 24.09.1960. godine u Lačicama, općina Delnice, Srbin,  početkom listopada 1991. god. na području Karlovca pristupio srbočetničkim vojnim postrojbama, od njih zaprimio smb-odoru, oružje i streljivo, te bio aktivni sudionik napada na pripadnike HV i civilnog pučanstva. Po okupiranim dijelovima hrvatskog državnog teritorija vršio je masovno etničko čišćenje hrvatskog pučanstva.

MARTON, ZLATKO, (Ivan), rođen 8.08.1951. godine u Slunju, Srbin,
i nakon 8. listopada 1991. god. nastavlja s borbom protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbočetničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Nakon okupacije teritorija općine Slunja aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

MATIJEVIĆ, MILOVAN, (Milan), rođen 10.02.1949. godine u Petrovoj Poljani, općina Vojnić, Srbin, nakon okupacije grada Slunja od strane JNA i srbočetničke vojske prihvaća dužnost predsjednika Izvršnog vijeća Općine Slunj, organizirajući vlast na način da se onemogući bilo kakav otpor preostalog hrvatskog pučanstva i da se spriječi povratak prognanih. Sustavno je proganjao hrvatsko pučanstvo, mnoge osobe hrvatske nacionalnosti bezrazložno lišavao slobode. Po njegovoj zapovijedi zatočeni su premlaćivani. Uslijed svega ovoga skoro su svi preostali stanovnici hrvatske nacionalnosti općine Slunja iselili, koncem studenoga 1991. godine.

MATIJEVIĆ, JOSIP, (Đuro), rođen 11.06.1937. godine u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. zaprima smb-odoru, oružje i streljivo te odlazi na barikade na kojima kontrolira kretanje građana mjesta Gornje Trebinje. Vrši pritisak na osobe srpske nacionalnosti da se pridruže neprijateljskim postrojbama. Na području općine Karlovca uhićuje osobe hrvatske nacionalnosti i sprovodi u srbočetničke zatvore te sudjeluje u etničkom čišćenjenju hrvatskog pučanstva s okupiranog područja.

MATIJEVIĆ, ĐORĐE, (Dušan), zvani Đoko, rođen 2.06.1967. godine u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

MAĆEŠIĆ, BRANKO, (Vaso), rođen 29.12.1943. godine u Malom Kozincu, općina Duga Resa, Srbin, od početka neposredne ratne opasnosti aktivno se uključio u neprijateljske napade ne području općine Duge Rese. Na okupiranom dijelu teritorija vršilo etničko čišćenje i zlostavljanje civilnog hrvatskog pučanstva.

MILAŠINOVIĆ, STANKO, (Ljubomir), rođen 15.01.1951. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

MILIČEVIĆ, PETAR, (Rade), rođen 4.02.1953.godine u Brnjevcu, općina Vrginmost, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine na području općine Vrginmosta, u tijeku oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio postrojbi TO Pješčanice u ulozi “komandira čete” (zapovjednika satnije) za selo Brnjevac. Sudjeluje u oružanim napadima na Topusko, Lasinju, Desno Sredičko, Crnu Dragu i Prkos, općina Vrginmost, zbog čega je pučanstvo hrvatske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove.

MILINOVIĆ, MILUTIN, (Ljubomir), rođen 16.10.1952. godine u Orliću, općina Karlovac, Srbin, dragovoljno pristupio nelegalnim paravojnim srbočetničkim vojnim postrojbama sa ciljem rušenja legalne hrvatske države, te izdvajanja tzv. SAO Krajine. Na okupiranom području bio sudionikom provođenja politike etničkog čišćenja, maltretirao te premlaćivao civilno hrvatskogpučanstvo na području općine Karlovcaa, tijekom drugog dijela 1991. godine.

MILINOVIĆ, MILE, (Ljubomir), rođen 16.10.1952. godine u Okiću, općina Karlovac, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

MILJEVIĆ, MILAN, (Nikola), rođen 14.11.1964. godine u Glini, Srbin,
nakon agresije na RH gore postao pripadnikom tzv. Martićeve milicije koja je djelovala na području Vrginmosta. Za vrijeme držanja straža pucao je po lokalnom stanovništvu tražeći od njih da se isele i napuste ovo područje, tijekom drugog dijela 1991. godine.

MILJEVIĆ, MILAN, (Đuro), rođen 8.06.1964. godine u Glini, Srbin,
nakon agresije na RH postao pripadnikom tzv. Martićeve milicije koja je djelovala na području Vrginmosta. Za vrijeme držanja straža pucao je po lokalnom stanovništvu tražeći od njih da se isele i napuste ovo područje, tijekom drugog dijela 1991. godine.

MILJKOVIĆ, ČEDO, (Ljuban), rođen 19.06.1950. godine u Slunju, Srbin,
protupravno se naoružao tijekom 1991. godine i pristupio nelegalnim srbočetničkim postrojbama. Sudjelovao je u napadu i okupaciji Slunja, uslijed čega je došlo do pogibije, stradanja i iseljavanja velikog broja civila hrvatske nacionalnosti.

MILOVANOVIĆ, BOGDAN, (Janka), rođen 7.04.1948. godine u Kosjerskom Selu, općina Duga Resa, Srbin,   tijekom kolovoza 1991. god. pristupa srbočetničkoj vojsci na području Kosjerskog Sela, a poslije i sam stvara srbočetničku vojsku na području Duge Rese. Poslije okupacije sudjeluje u etničkom čišćenju hrvatskog pučanstva s njegovih stoljetnih ognjišta.

MILOŠEVIĆ, ILIJA, (Simo), rođen 9.01.1957. godine u Slunju, Srbin,
i nakon 8. listopada 1991. god. nastavlja s borbom protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbočetničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Nakon okupacije teritorija općine Slunja aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

MILOŠEVIĆ, MILE, (Pero), rođen 10.12.1948. godine u Broćancu, općina Slunj, Srbin, dragovoljno pristupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, u lipnju 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte Slunj 7260. Sudjelovao je u napadu na Slunj iz kojega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine.

MILOŠEVIĆ, NIKOLA, (Petra), rođen 20.08.1937. godine u Slunju, Srbin,
i nakon 8. listopada 1991. god. nastavlja s borbom protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbočetničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Nakon okupacije teritorija općine Slunja aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

MIRČIĆ, PETAR, (Svetozar), rođen 26.05.1952. godine u Slunju, Srbin,
protupravno se naoružao tijekom 1991. godine i pristupio nelegalnim srbočetničkim postrojbama. Sudjelovao je u napadu i okupaciji Slunja, uslijed čega je došlo do pogibije, stradanja i iseljavanja velikog broja civila hrvatske nacionalnosti.

MIŠKOVIĆ, RADE, (Dragić), rođen 18.04.1950. godine u Slunju, prebivalište u Slunju, Srbin, sredinom rujna 1991. godine otišao iz Slunja na slunjski vojni poligon, koji se u tom vremenskom razdoblju nalazio pod nadzorom JNA. Kao pripadnik nelegalne vojne postrojbe tzv. SAO Krajine sudjelovao je u napadima na Slunj i okolna mjesta, većinski naseljena hrvatskim pučanstvom, koje je zastrašivanjem i terorom natjerano u bijeg, tijekom rujna 1991. godine.

MIŠLJENČEVIĆ, -URO, (Rade), rođen 27.09.1955. godine u Zinajcu, općina Duga Resa, Srbin, uključio se u oružane postrojbe tzv. SAO Krajine na području Persjanice, općina Duga Resa, zaduživši oružje i pripadajuće streljivo kojim je kontrolirao ulazak i izlazak građana u pojedina mjesta na desnoj strani obale rijeke Korane. Držao je stražu i obavljao prijevoz uhićenih civila, Hrvata, u zatvor u Vojniću, tijekom drugog dijela 1991. godine.

MULJUŠEVIĆ, ĐURO, (Marko), 28.07.1949. godine u Slunju, Srbin,
bio pripadnik srpskih paravojnih postrojba; kao satnik (kapetan I. klase) radio u zapovjedništvu tzv. III. Kordunaške brigade TO SAO Krajine. Sudjelovao je u napadu i okupaciji Slunja 1991. godine.

MUSLIN, STANKO, (Janko), zvani Đane, rođen 8.05.1950. godine u Vojniću, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

MUSLIN, DRAGAN, (Janko), rođen 16.07.1966. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

MUŠKINJA, ĐURO, (Dane), rođen 15.10.1947. godine u Slunju, prebivalište u Slunju, Srbin, u rujnu 1991. godine na području Nove Kršlje, općina Slunj, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je sastavljen “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao je u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnik-grada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje su protjerali s ognjišta.

MUŠKINJA, DRAGOMIR, (Rade), rođen 10.03.1949. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

MUŠKINJA, VELJKO, (Rade), rođen 16.07.1947. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

MUŠKINJA, MILE, (Dragić), rođen 31.05.1957. godine u Slunju, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u rujnu 1991. godine na području Nove Kršlje, općina Slunj, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je sastavljen “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao je u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnik-grada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje su protjerali s ognjišta.

MUŠKINJA, MILAN, (Dragić), rođen 2.01.1966. godine u Slunju, prebivalište u Slunju, Srbin, u rujnu 1991. godine na području Nove Kršlje, općina Slunj, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je sastavljen “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao je u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnik-grada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje su protjerali s ognjišta.

MUŠKINJA, DUŠAN, (Dragić), rođen 30.01.1961. godine u Slunju, prebivalište u Slunju, Srbin, u rujnu 1991. godine na području Nove Kršlje, općina Slunj, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je sastavljen “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao je u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnik-grada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje su protjerali s ognjišta.

NESTOROVIĆ, ZORAN, (Stojan), rođen 3.06.1970. godine u Stuttgartu, SR Njemačka, Srbin, u srpnju 1991. god. pristupio dragovoljno u srbočetničku vojsku, da bi sudjelovao u naoružanim stražama u mjestu Sajevcu i oružanim akcijama paravojnih snaga. Aktivno je sudjelovao u etničkom čišćenju hrvatskog pučanstva na prostorima okupiranima od nelegalnih snaga srpske vojske, na području općine Karlovca, tijekom drugog dijela 1991. godine.

OBRADOVIĆ, NEDELJKO, (Petar), rođen 26.01.1964. godine u Slunju, prebivalište u Mašvini, općina Slunj, Srbin, u rujnu 1991. godine na području Nove Kršlje, općina Slunj, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je sastavljen “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao je u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnik-grada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje su protjerali s ognjišta.

PADEŽANIN, MARKO, (Rade), zvani Čikota, rođen 5.01.1925. godine u Lasinjskom Sjeničaku, prebivalište u Lasinjskom Sjeničaku, općina Karlovac, u drugoj polovici 1991. godine uključio se u sastav oružanih neprijateljskih postrojba na području Sjeničaka, Prkosa i Banskog Kovačevca, općina Karlovac, sudjelovao u držanju straža i napadima na sela nastanjena pretežno hrvatskim pučanstvom, te maltretirao civile, koji su zbog svega toga morali otići u progonstvo.

PAIĆ, MILOŠ, (Slavko), državljanin RH, rođen 3.12.1954. godine u Slavskom Polju, općina Vrginmost, Srbin, nakon okupacije općine Slunj, koju su izvršile jedinice tzv. JNA i pobunjeni Srbi, prihvatio dužnost načelnika SJB Slunj u sastavu tzv. SUP-a Krajine. Odvodio je u zatočeništvo civilne osobe hrvatske nacionalnosti na području općine Slunja, gdje su ih njemu potčinjeni mučili i na razne načine zlostavljali, koncem 1991. godine.

PAIĆ, MILOŠ, (Slavko), rođen 3.12.1954. godine u Slavskom Polju, općina Vrginmost, Srbin, koncem 1991. godine, nakon okupacije općine Slunj koju su izvršile jedinice JNA i pobunjeni Srbi, prihvatio dužnost “načelnika SJB Slunj” u sastavu tzv. SUP-a Krajine. Zastrašivao je Hrvate (bili su mu stalna meta u progonjenju) i odvodio ih bez ikakva razloga u zatvore, gdje su ih njegovi potčinjeni mučili i zlostavljali, kako bi im slomio duh otpora.

PAIĆ, RADE, (Rade), rođen 20.01.1945. godine u Dugoj Resi, prebivalište u Novom dolu, općina Duga Resa, Srbin,
pristupio pobunjeničkim oružanim postrojbama u Gornjem Poloju, općina Duga Resa, koncem 1991. godine. Na ovom je području sudjelovao u napadima na legalne snage Republike Hrvatske, sa ciljem stvaranja etnički čistih srpskih područja, zbog čega je dolazilo do svakodnevnih protjerivanja mještana hrvatske nacionalnosti.

PAVLOVIĆ, ĐURO, (Ilija), zvani Bagerist, rođen 24.05.1952. godine u D. Vidovskoj, općina Velika Kladuša, prebivalište u Karlovcu, Srbin,
u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

PAŠIĆ, LEPKO, (Miloša), rođen 19.09.1963. godine u Slunju, Srbin,
i nakon 8. listopada 1991. god. bori se protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbočetničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Nakon okupacije teritorija općine Slunja aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

PEJNOVIĆ, SIMO, (Milan), zvani Šika, rođen 28.07.1955. godine u Klenovcu, općina Gospić, Srbin, tijekom 1991. godine na području općine Gospić kupovao i na drugi način nabavljao oružje, eksploziv i drugu ratnu opremu. S tom nakanom putovao je u Studenac, Mlaku i Kosinj most, gdje je razgovarao s više osoba kako bi ih pridobio da pristupe paravojnim srpskim postrojbama. Na ovim poslovima uhvatila ga je Vojna policija 15.10.1991. godine.

PEJNOVIĆ, SIMO zvani Šika (Milan), 28.07.1955. godine u Klenovcu, općina Gospić, Srbin, tijekom 1991. godine na području općine Gospića, u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH i oružane pobune protiv RH, kupovao i na drugi način nabavljao oružje, eksploziv i drugu ratnu opremu. S tom nakanom putovao je u Studenac, Mlaku i Kosinj most, gdje je razgovarao s više osoba kako bi ih pridobio za navedene ciljeve. Na ovim poslovima uhvatila ga je Vojna policija 15.10.1991. godine. Tom prilikom u njegovom vozilu su pronašli više komada oružja, streljiva, eksploziva, čime je počinio krivično djelo protiv RH – pripremanje oružane pobune – označeno u čl. 236.n u svezi čl. 236.f, a kažnjivo po čl. 236.n KZ RH, na temelju kojeg je osuđen na kaznu zatvora u trajanju (4) četiri godine. Stupanjem na snagu Zakona o općem oprostu krivični postupak je obustavljen.

PEKAČ, LAZO, (Milutin), rođen 23.04.1947. godine u Ruševici, općina Slunj, prebivalište u Cetingradu, Srbin, satnik (kapetan I. klase) JNA,
u srpnju 1991.godine pristupa aktivno neprijateljskim postrojbama tzv. TO Slunj i postaje član stožera TO Slunj i Veljun; boravi na vojnim poligonima u Veljunu i Primišlju. Sudionik je tzv. pregleda putnika zajedno s pripadnicima Martićeve policije, te maltretiranja, mlaćenja i odvođenja civila u zatočeništvo u Vojnić. Zatočene je i osobno privodio teroristima na ispitivanja.

PJEVAC, ČEDOMIR, (Mile), rođen 19.08.1946. godine u Slunju, Srbin,
sredinom rujna 1991. godine otišao iz Slunja na slunjski vojni poligon, koji se u tom vremenskom razdoblju nalazio pod nadzorom JNA. Kao pripadnik nelegalne vojne postrojbe tzv. SAO Krajine sudjelovao je u napadima na Slunj i okolna mjesta, većinski naseljena hrvatskim pučanstvom, koje je zastrašivanjem i terorom natjerano u bijeg, tijekom rujna 1991. godine.

POLOJAC, MILIVOJ, (Dušan), rođen 28.07.1968. godine u Karlovcu, Srbin, samovoljno napustio službene osobe MUP-a RH da bi dragovoljno pristupio neprijateljskim redovima u tzv. Miliciji SAO Krajine u Vojniću i obavljao nove dužnosti na postavljenim barikadama u Tušiloviću, te sudjelovao u razmjeni zatočenika na području općine Karlovca, tijekom drugog dijela 1991. godine.

POLOVINA, RADE, (Mane), rođen 25.06.1948. godine u Slunju, Srbin,
i nakon 8. listopada 1991. god. bori se protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbočetničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Nakon okupacije teritorija općine Slunja aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

POLOVINA, ĐURO, (Mane), rođen 5.05.1941. godine u Slunju, prebivalište u Slunju, Srbin, sredinom rujna 1991. godine otišao iz Slunja na slunjski vojni poligon, koji se u tom vremenskom razdoblju nalazio pod nadzorom JNA. Kao pripadnik nelegalne vojne postrojbe tzv. SAO Krajine sudjelovao je u napadima na Slunj i okolna mjesta, većinski naseljena hrvatskim pučanstvom, koje je zastrašivanjem i terorom natjerano u bijeg, tijekom rujna 1991. godine.

POTKRAJAC, ĐORĐE, (Jovan) rođen 10.11.1968. godine u Kosjerskom selu, općina Duga Resa, Srbin, bio sudionikom oružanih akcija JNA i pripadnik srbočetničke vojske na području Duge Rese. Pored navedenoga, ispitivao je i fizički zlostavljao civilne osobe nesrpske nacionalnosti, tijekom 1991. godine.

PRAŠČEVIĆ, DOBROSLAV, general JNA, zapovijedao je iz Mrakovice kod Prijedora svim napadima na područje slunjske općine, uslijed kojih je stradao veći broj civila hrvatske nacionalnosti, dok su preostali natjerani u bijeg.

PRICA, NIKOLA, (Ilija), zvani Purtan, rođen 28.03.1930. godine u Drenovu Klancu, prebivalište u Drenovu Klancu, općina Otočac, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Zapovjedio je i rukovodio minobacačkim napadom na selo Kompolje, od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine.

PRICA, NIKOLA, (Ilija), zvani Purtan, rođen 28.03.1930. godine u Drenovu klancu, općina Otočac, prebivalište u Drenovu klancu, Srbin,
tijekom 1991. godine na području Srpskog polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, te postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se jedan od stožera oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama po navedenom području baveći se miniranjem.

PRUGINIĆ, ĐURO, (Gojko), rođen 14.03.1954. godine u Lasinjskom Sjeničaku, prebivalište u Lasinjskom Sjeničaku, općina Karlovac,
u drugoj polovici 1991. godine uključio se u sastav oružanih neprijateljskih postrojba na području Sjeničaka, Prkosa i Banskog Kovačevca, općina Karlovac, sudjelovao u držanju straža i napadima na sela nastanjena pretežno hrvatskim pučanstvom, te maltretirao civile, koji su zbog svega toga morali otići u progonstvo.

PUAČA, DUŠAN, (Jovo), rođen 12.03.1965. godine u selu Brezovicama, općina Donji Lapac, Srbin, pristupio paravojnim četničkim postrojbama tzv. SAO Krajine u sastav “Martićeve milicije”, naoružan vršio nelegalnu kontrolu prometnica i postavljao barikade, na području općine Gospića, tijekom 1991. godine.

RADAKOVIĆ, MIRKO, (Stevan), rođen 1.03.1951. godine u Novoj Kršlji, općina Slunj, poslijednje prebivalište u Zagrebu, potpukovnik JNA, zapovijedao tzv. III. kordunskom brigadom, Srbin, u srpnju 1991.godine pristupa aktivno neprijateljskim postrojbama tzv. TO Slunj i postaje član stožera TO Slunj i Veljun; boravi na vojnim poligonima u Veljunu i Primišlju. Sudionik je tzv. pregleda putnika zajedno s pripadnicima Martićeve policije, te maltretiranja, mlaćenja i odvođenja civila u zatočeništvo u Vojnić. Zatočene je i osobno privodio teroristima na ispitivanja.

RADAKOVIĆ, JOVO, (Miloš), rođen 14.03.1949. godine u Slunju, prebivalište u Rakovici, općina Slunj, Srbin, u rujnu 1991. godine na području Nove Kršlje, općina Slunj, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je sastavljen “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao je u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnik-grada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje su protjerali s ognjišta.

RADIĆ, ZDRAVKO, (Lazar), rođen 25.03.1947. godine u Rijeci, prebivalište u Slunju, Srbin,
i nakon 8. listopada 1991. god. bori se protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbočetničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Nakon okupacije teritorija općine Slunja aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

RADMANOVIĆ, MILAN (Svetozar), zvani Brile, rođen 24.07.1947. godine u Ogulinu, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, državljanin RH u drugoj polovici rujna 1991. godine u Plaškom, općina Ogulin, preuzeo ulogu zamjenika predsjednika novoosnovane općine Plaški, s ciljem da taj dio teritorija RH otcijepi radi stvaranja tzv. SAO Krajine i onemogući funkcioniranje legalno izabrane hrvatske vlasti. U tom “poslu” pomagao mu je Nikola Dokmanović koji je preuzeo ulogu predsjednika Izvršnog odbora novoosnovane općine, te su zajednički radili na stvaranju pobunjeničkih jedinica koje su ratovale protiv RH.

RADMANOVIĆ, MILAN zvani Brile (Svetozar), rođen 24.07.1947. godine u Ogulinu, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, državljanin RH, u drugoj polovici rujna 1991. godine u Plaškom, općina Ogulin, preuzeo ulogu zamjenika predsjednika novoosnovane općine Plaški, sa ciljem da taj dio teritorija RH otcijepi radi stvaranja tzv. SAO Krajine i onemogući funkcioniranje legalno izabrane hrvatske vlasti. U tom “poslu” pomagao mu je Nikola Dokmanović koji je preuzeo ulogu predsjednika Izvršnog odbora novoosnovane općine, te su zajednički radili na stvaranju pobunjeničkih jedinica koje su ratovale protiv RH.

RADOJČIĆ, ŽIVOJIN, (Radojić), zvani Žika, rođen 30.03.1943. godine u Besarovini, općina Bajina Bašta, Srbin, pristupio paravojnim četničkim postrojbama tzv. SAO Krajine, u sastav “Martićeve milicije”, naoružan vršio nelegalnu kontrolu prometnica i postavljao barikade na području općine Gospića, tijekom 1991. godine.

RADONIĆ, BORIS, (Ivan), rođen 15.02.1948. godine u Vrgorcu, prebiva u Slunju, Srbin,
i nakon 8. listopada 1991. god. bori se protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbočetničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Nakon okupacije teritorija općine Slunja aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

RAKINIĆ, GOJKO, (Milovan), rođen 5.05.1936. godine u selu Tuku, općina Slunj, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., nakon 8.10.1991. god. u vrijeme oružanih napada JNA i drugih neprijateljskih postrojba na teritorij Republike Hrvatske dragovoljno pristupio i uključio se u postrojbe JNA. Do uhićenja 25.04.1992. god. sudjelovao je u oružanim akcijama JNA na području Slunja, upravljenih protiv obrambenih snaga Republike Hrvatske.

RAKNIĆ, PREDRAG, (Gojko), rođen 1.03.1963. godine u Slunju, Srbin, i nakon 8. listopada 1991. god. bori se protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbočetničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Nakon okupacije teritorija općine Slunja aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

RIBIĆ, RATKO (Nikola), rođen 25.03.1956. godine u Slunju, prebivalište u Slunju, Srbin, kapetan I. klase JNA, kao državljanin RH sudjelovao je, i nakon 8.10.1991. godine u oružanom napadu na Republiku Hrvatsku u sastavu JNA, čime je počinio krivično djelo protiv RH – službom u neprijateljskoj vojsci – označeno u čl. 119. st.1. KZ, pa je po istom osuđen na kaznu zatvora u trajanju od (12) dvanaset godina. Stupanjem na snagu Zakona o općem oprostu krivični postupak je obustavljen.

RIBIĆ, RATKO, (Nikola), rođen 25.03.1956. godine u Slunju, prebivalište u Slunju, Srbin, satnik (kapetan I. klase) JNA, u srpnju 1991.godine pristupa aktivno neprijateljskim postrojbama tzv. TO Slunj i postaje član stožera TO Slunj i Veljun; boravi na vojnim poligonima u Veljunu i Primišlju. Sudionik je tzv. pregleda putnika zajedno s pripadnicima Martićeve policije, te maltretiranja, mlaćenja i odvođenja civila u zatočeništvo u Vojnić. Zatočene je i osobno privodio teroristima na ispitivanja.

ROKNIĆ, VASO, (Milić), rođen 10.05.1949. godine u Donjem Sjeničaku, prebivalište u Donjem Sjeničaku, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine uključio se u sastav oružanih neprijateljskih postrojba na području Sjeničaka, Prkosa i Banskog Kovačevca, općina Karlovac, sudjelovao u držanju straža i napadima na sela nastanjena pretežno hrvatskim pučanstvom, te maltretirao civile, koji su zbog svega toga morali otići u progonstvo.

RUŽIĆ, NIKOLA, (Dušan), rođen 16.01.1967. godine u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

RUŽIĆ, VLADE, (Dušan), rođen 22.03.1959. godine u Srpskom polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin, tijekom 1991. godine na području Srpskog polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, te postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se jedan od stožera oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama po navedenom području baveći se miniranjem.

RUŽIĆ, MILENKO, (Rade), rođen 9.11.1968. godine Srpskom polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin, tijekom 1991. te početkom 1992. godine na području Srpskog polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, čime je kod Hrvata civila stvarao strah i paniku.

RUŽIĆ, VLADO, (Dušan), rođen 22.03.1959. godine u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

RUŽIĆ, BRANKO, (Dušan), rođen 1.01.1964. godine u Otočcu, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

RUŽIĆ, NIKOLA, (Dušan), rođen 16.01.1967. godine u Srpskom polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin, tijekom 1991. te početkom 1992. godine na području Srpskog polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, čime je kod Hrvata civila stvarao strah i paniku.

RUŽIĆ, BRANKO, (Dušan), rođen 1.01.1964. godine u Srpskom polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin, tijekom 1991. te početkom 1992. godine na području Srpskog polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, čime je kod Hrvata civila stvarao strah i paniku.

RUŽIĆ, MILENKO, (Rade), zvani Lisac, rođen 9.11.1968. godine u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

SAMARDŽIJA, STOJAN, (Janko), državljanin RH, rođen 12.03.1947. godine u Blatuši, općina Vrginmost, Srbin, kao zapovjednik PS Vrginmost, nakon odluke općinskih organa o otcjepljenju općine Vrginmost od RH i stvaranju tzv. SAO Krajine, donio odluku o otcjepljenjuju PS Vrginmost od MUP-a Republike Hrvatske i pripajanju iste tzv. SUP-u Knin. Zapovjedio je postavljanje barikada, danonoćnih straža, kontrolu i protupravno uhićivanje građana, oduzimanje njihove imovine, prekršivši osnovna ljudska prava civilnih osoba u ratu, te time počinio ratni zločin.

SAMARDŽIJA, STOJAN (Janko), rođen 12.03.1947. godine u Blatuši, općina Vrginmost, Srbin, kao zapovijednik PS Vrginmost, a nakon odluke općinskih organa o otcjepljenju općine Vrginmost od RH i stvaranje tzv. SAO Krajine, donio odluku o otcjepljenjuju PS Vrginmost od MUP-a Republike Hrvatske i pripajanju iste tzv. SUP-u Knin. Zapovjedio je postavljanje barikada i danonoćnih straža, neposredno je sudjelovao ili zapovijedao u oružanim napadima na sela u kojima je pretežno naseljeno pučanstvo hrvatske nacionalnosti; zapovijedao je kontrolu i uhićivanje “neposlušnih” građana, te ih ispitivanje oduzimao njihovu imovinu.

SKENDŽIĆ, MILOŠ, (Milan), rođen 11.08.1939. godine u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

SKENDŽIĆ, MILOŠ, (Milan), rođen 11.08.1939. godine u Srpskom polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin, tijekom 1991. godine na području Srpskog polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, te postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se jedan od stožera oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama po navedenom području baveći se miniranjem i pucajući rafalno paljbom po domovima hrvatskih civila koji su se tada nalazili u njima; sudjelovao je i u minobacačkom napadu na Kompolje.

SLAVOVIĆ, MARIO, (Zoran), rođen 10.04.1961. godine u Karlovcu, prebivalište u Slunju, Srbin, sredinom rujna 1991. godine otišao iz Slunja na slunjski vojni poligon, koji se u tom vremenskom razdoblju nalazio pod nadzorom JNA. Kao pripadnik nelegalne vojne postrojbe tzv. SAO Krajine sudjelovao je u napadima na Slunj i okolna mjesta, većinski naseljena hrvatskim pučanstvom, koje je zastrašivanjem i terorom natjerano u bijeg, tijekom rujna 1991. godine.

SMOLJANOVIĆ, MILE, (Nikola), rođen 20.11.1969. godine u Karlovcu, općina Karlovac, Srbin, dragovoljno pristupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, lipnja 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte 7260 Slunj. Sudjelovao je u napadu na Slunj iz kojega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine, tijekom 1991. godine.

SMRZLIĆ, NENAD, (Jane), rođen 15.09.1959. god. u Slunju, Srbin, i nakon 8. listopada 1991. god. bori se protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbočetničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Nakon okupacije teritorija općine Slunja aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

SPASIĆ, MIOMIR (Đuro), rođen 2.06.1941. godine u Zlokućanima, Kosovo, prebivalište u Slunju, Srbin, tijekom rujna 1991. godine pristupio je pobunjeničkim postrojbama i ušao u sastav tzv. Teritorijalne obrane Slunja. Zajedno sa skupinom istomišljenika i uz pomoć JNA preuzeli su oružje iz Sekretarijata za narodnu obranu općine Slunj, izvršili mobilizaciju mještana srpske nacionalnosti u selima Slušnici, Broćancu, Novov Kršlji, Grabovcu i Kordunskom Ljeskovcu, te im podijelili oružje, a zatim u zajedničkom napadu s pripadnicima JNA krenuli u zauzimanje Rakovice, Brajdić sela, Slunja i drugih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koje su po zauzimanju ovih mjesta protjerali.

SPASIĆ, MIOMIR, (Đuro), rođen 2.06.1941. godine u Zlokućanima, Kosovo, prebivalište u Slunju, Srbin, tijekom rujna 1991. godine pristupio pobunjeničkim postrojbama i ušao u sastav tzv. Teritorijalne obrane Slunj. Zajedno sa skupinom istomišljenika, i uz pomoć JNA, preuzeli su oružje iz “Sekretarijata za narodnu obranu općine Slunj”, izvršili mobilizaciju mještana srpske nacionalnosti u selima Slušnici, Broćancu, Novoj Kršlji, Grabovcu i Kordunskom Ljeskovcu te im podijelili ovo oružje, a zatim su u zajedničkom napadu s pripadnicima JNA krenuli u zauzimanje Rakovice, Brajdićeva sela, Slunja i drugih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koje su po zauzimanju ovih mjesta protjerali.

STANKOVIĆ, VOJISLAV, (Petar), zvani Vojo, rođen 10.09.1959. godine u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

STIPANOVIĆ, DRAGAN, (Savo), rođen 28.04.1972. godine u Ogulinu, općina Ogulin, Srbin,
dana 19. lipnja 1991. god. otišao na odsluženje vojne obveze u JNA u Zemunik. Sudjeluje u napadu s JNA 1991. god. na područje Ogulina; i nakon 8. listopada 1991. god. pa sve do 30. travnja 1992. god. dragovoljno sudjeluje u svim oružanim akcijama JNA. Nakon toga bježi iz JNA, da bi, potom, kao dobrovoljac pristupio srbočetničkim oružanim postrojbama na području Plaškoga kada je vršio straže i patrolirao te postavljao minska polja.

SUDAR, PREDRAG, (Rade), zvani Peco, rođen 29.04.1963. godine u Karlovcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine priključio se nelegalnim neprijateljskim postrojbama tzv. TO SAO Krajine u mjestu Veljunu, općina Slunj, te bio na zaprekama na cesti Karlovac – Slunj. Sudjelovao je u oružanom napadu na mjesto Slunj i Blagaj. Nakon okupacije općine Slunj pristupio je u redove tzv. Milicije SAO Krajine u mjestu Slunju, kao pripadnik “specijalne milicije”.

ŠARAC, GOJKO, (Milan), rođen 23.04.1968. godine u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

ŠARAC, SLOBODAN, (Milan), rođen 5.03.1959. godine u D. Poloju, općina Slunj, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

ŠKORIĆ, MILAN, (Nikola), rođen 14.11.1959. godine u Slunju, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u kolovozu 1991. godine u Karlovcu napušta Policijsku postaju u Karlovcu, gdje je radio kao policajac, i odlazi u Vojnić gdje pristupa pobunjenim Srbima koji uz pomoć JNA žele otcijepiti dio hrvatskog teritorija i stvoriti tzv. Veliku Srbiju. Na tom okupiranom dijelu RH ulazi u sastav tzv. Milicije SAO Krajine Vojnić i preuzima kontrolu ceste između Tušilovića i Vojnića.

ŠKORIĆ, LJUBAN, (Nikola), rođen 13.01.1962. godine u Miljevcu Slunj, Srbin, kao djelatnik MUP-a RH OSUP Zagreb samovoljno napušta radno mjesto te dragovoljno pristupa naoružanim nelegalnim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Slunja. Po okupaciji radi u stanici milicije u Slunju gdje vrši ispitivanja i zastrašivanje privedenih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, zlostavljajući ih fizički (na osobito brutalan način), tijekom druge polovice 1991. godine.

ŠTULA, BOGDAN, (Nikola), rođen 24.01.1944. godine u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je u minobacačkom napadu na selo Kompolje, od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine.

ŠTULA, MILE, (Ilija), rođen 20.05.1937. godine u Srpskom polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin, tijekom 1991. te početkom 1992. godine na području Srpskog polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, čime je kod Hrvata civila stvarao strah i paniku.

ŠTULA, MILE, (Ilija), rođen 20.05.1937. godine u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

ŠTULA, BOGDAN, (Nikola), rođen 24.01.1944. godine u Srpskom polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin, tijekom 1991. te početkom 1992. godine na području Srpskog polja držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, čime je kod Hrvata civila stvarao strah i paniku.

TEPAVAC, MILENKO, (Dušan), rođen 4.08.1958. godine u Rakovici, općina Slunj, prebivalište u Slunju, Srbin, satnik (kapetan I. klase) JNA, u srpnju 1991.godine pristupa aktivno neprijateljskim postrojbama tzv. TO Slunj i postaje član stožera TO Slunj i Veljun; boravi na vojnim poligonima u Veljunu i Primišlju. Sudionik je tzv. pregleda putnika zajedno s pripadnicima Martićeve policije, te maltretiranja, mlaćenja i odvođenja civila u zatočeništvo u Vojnić. Zatočene je i osobno privodio teroristima na ispitivanja.

TEPOVAC, DRAGAN, (Đuro), rođen 27.09.1945. godine u Slunju, Srbin, dragovoljno pristupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, lipnja 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte 7260 Slunj. Sudjelovao je pri napadu na Slunj iz kojega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine, tijekom 1991. godine.

TEPOVAC, BRANKO, (Dane), rođen 6.02.1960. godine u Slunju, općina Slunj, Srbin, dragovoljno pristupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, lipnja 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte 7260 Slunj. Sudjelovao je pri napadu na Slunj iz kojega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine, tijekom 1991. godine.

TEPOVAC, BORO, (Milke) rođen 15.06.1956. godine u Slunju, Srbin, dragovoljno pristupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, lipnja 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte 7260 Slunj. Sudjelovao je pri napadu na Slunj iz kojega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine, tijekom 1991. godine.

TESLA, MARKO, (Mile), zvani Brko, rođen 17.11.1933. godine u Klipinom brdu, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine. Sudjelovao je u podmetanju požara na obiteljskim domovima protjeranih civila Hrvata iz Sajevca.

TESLA, MILE, (Mile), zvani Mićo, rođen 17.07.1951. godine u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

TODOROVIĆ, ĐURO, (Zorko), rođen 3.12.1969. godine u Slunju, Srbin, dragovoljno pristupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, lipnja 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte 7260 Slunj. Sudjelovao je pri napadu na Slunj iz kojega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine, tijekom 1991. godine.

TOMAŠEVIĆ, LUKA, (Đuro), rođen 5.04.1941. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

TOMAŠEVIĆ, MILIĆ, (Dragan), rođen 24.01.1953. godine u Vojniću, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

TOMAŠEVIĆ, BRANKO, (Dragan), rođen 14.02.1959. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

TOMAŠEVIĆ, NEDJELJKO, (Mirko), rođen 14.01.1953. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

TOMIĆ, ĐURO, (Mile), zvani Keks, rođen 10.08.1953. godine u Ivanković selu, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

TOMIĆ, MILE, (Vaso), rođen 28.01.1930. godine u Podgorju Krnjačkom, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

TOPIĆ, NENAD, (Milovan), zvani Bobo, rođen 27.10.1957. godine u Slunju, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine priključio se nelegalnim neprijateljskim postrojbama tzv. TO SAO Krajine u mjestu Veljunu, općina Slunj, te bio na zaprekama na cesti Karlovac – Slunj. Sudjelovao je u oružanom napadu na mjesto Slunj. Nakon okupacije općine Slunj pristupio je u redove tzv. Milicije SAO Krajine u mjestu Slunju, kao pripadnik “specijalne milicije”.

TOPIĆ, ŽELJKO, (Milan), rođen 28.06.1952. godine u Broćancu, općina Slunj, prebivalište u Slunju, satnik (kapetan I. klase) JNA, u srpnju 1991.godine pristupa aktivno neprijateljskim postrojbama tzv. TO Slunj i postaje član stožera TO Slunj i Veljun; boravi na vojnim poligonima u Veljunu i Primišlju. Sudionik je tzv. pregleda putnika zajedno s pripadnicima Martićeve policije, te maltretiranja, mlaćenja i odvođenja civila u zatočeništvo u Vojnić. Zatočene je i osobno privodio teroristima na ispitivanja.

TOPIĆ, ŽELJKO (Milan), rođen 28.06.1952. godine u Broćancu, općina Slunj, prebivalište u Slunju, kapetan I. klase JNA, kao državljanin RH sudjelovao je, i nakon 8.10.1991. godine, u oružanom napadu na Republiku Hrvatsku u sastavu JNA, čime je počinio krivično djelo protiv RH – službom u neprijateljskoj vojsci – označeno u čl. 119. st.1. KZ, pa je po istom osuđen na kaznu zatvora u trajanju od (12) dvanaset godina. Stupanjem na snagu Zakona o općem oprostu krivični postupak je obustavljen.

TRBOJEVIĆ, MILAN, (Dane), rođen 11.04.1957. godine u Zbjegu – Jarak, općina Slunj, Srbin, prebivalište u Slunju, sredinom rujna 1991. godine otišao iz Slunja na slunjski vojni poligon, koji se u tom vremenskom razdoblju nalazio pod nadzorom JNA. Kao pripadnik nelegalne vojne postrojbe tzv. SAO Krajine sudjelovao je u napadima na Slunj i okolna mjesta, većinski naseljena hrvatskim pučanstvom, koje je zastrašivanjem i terorom natjerano u bijeg, tijekom rujna 1991. godine.

TRBOJEVIĆ, MANE, (Nikola), rođen 4.06.1944. godine u Slunju, Srbin, kao pripadnik tzv. TO Slunja (od rujna 1991. god.) aktivno sudjelovao u napadima na Drežnik Grad, Grabovac, Rakovicu, Brajdić Selo i Slunj, gdje živi većinsko hrvatsko pučanstvo. Sudjelovao je u paljenju kuća i gospodarskih objekata u Brajdićevom Selu kada je poginuo i jedan civil hrvatske nacionalnosti. U studenome 1992. god. bio je u Ključu kada je pokazivao tko je od slunjskih mještana bio pripadnik MUP-a i ZNG-a, pa su te osobe “skinute” i odvedene u zatočeništvo. Od 16.11.1991. god., od okupacije Slunja obavljao je dužnost pomoćnika načelnika SM Slunj, te za to vrijeme svakodnevno proganjao i maltretirao hrvatske civile, kako bi taj dio teritorija etnički očistio.

TRBOJEVIĆ, RADE, (Nilola), rođen 17.05.1936. godine u Slunju, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine priključio se nelegalnim neprijateljskim postrojbama tzv. TO SAO Krajine u mjestu Veljunu, općina Slunj, te bio na zaprekama na cesti Karlovac – Slunj. Sudjelovao je u oružanom napadu na mjesto Slunj. Nakon okupacije općine Slunj pristupio je u redove tzv. Milicije SAO Krajine u mjestu Slunju, kao pripadnik “specijalne milicije”.

TRBOJEVIĆ, NIKOLA (Miloš), rođen 2.01.1948. godine u Vojniću, Srbin, državljanin RH,
dana 30.07.1991. godine u Vojniću, sa ciljem nasilnog obaranja vlasti RH, te rušenja njezina ustavno-pravnog poretka, kao predsjednik Izvršnog vijeća SO Vojnić, zajedno sa Radom Gaćešom, predsjednikom SO Vojnić, donio odluku da se Policijska stanica Vojnić preimenuje u “Stanicu javne bezbednosti Vojnić”, te da ista uđe u sastav Sekretarijata unutarnjih poslova tzv. SAO Krajine, dakle kao organizatori sudjelovali su u oružanoj pobuni protiv RH, čime su počinili kazneno djelo protiv RH – oružane pobune – označeno u čl. 236.f st. 1. i 2. KZ RH, na temelju kojeg su osuđeni (svaki) na kaznu zatvora od dvanaest godina.

TRBOJEVIĆ, ĐURO, (Milovan), rođen 17.04.1938. godine u Slunju, Srbin, protupravno se naoružao tijekom 1991. godine i pristupio nelegalnim srbočetničkim postrojbama. Sudjelovao je u napadu i okupaciji Slunja, uslijed čega je došlo do pogibije, stradanja i iseljavanja velikog broja civila hrvatske nacionalnosti.

TRBOJEVIĆ, NIKOLA, (Miloš), rođen 2.01.1948. godine u Vojniću, Srbin, dana 30.07.1991. godine u Vojniću, kao predsjednik Izvršnog vijeća SO Vojnić, zajedno sa Radom Gaćešom, predsjednikom SO Vojnić, donio Odluku da se Policijska stanica Vojnić preimenuje u “Stanicu javne bezbednosti Vojnić”, te da ista uđe u sastav Sekretarijata unutarnjih poslova tzv. SAO Krajine. U tom vremenskom razdoblju ubijena su tri pripadnika MUP-a u Veljunu.

TRBOVIĆ, RANKO, (Ilija), rođen 5.06.1946. godine u Partizanskoj Drežnici, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga ispalio rafalnu paljbu po osobnom automobilu civila hrvatske nacionalnosti, dovodeći time u opasnost život i imovinu opće opasnom radnjom, u Brinju, općina Otočac, listopada 1991. godine.

TRKULJA, NEBOJŠA, (Marko), zvani Nešo, rođen 17.06.1969. godine u Karlovcu, prebivalište u Novoj Kršlji, općina Slunj, Srbin, tijekom rujna 1991. godine pristupio pobunjeničkim (četničkim) postrojbama. Zajedno sa skupinom istomišljenika nabavljao je (krao) hranu (stoku, ulje, brašno) na području Vaganca, Sadilovca i Lipovače, koju su dijelili isključivo mještanima srpske nacionalnosti na području Stare i Nove Kršlje. Na područje Kordunskog Ljeskovca dovozili su oružje koje su noću dijelili mještanima srpske nacionalnosti, nakon čega je slijedio napad i okupacija Rakovice, Drežnik-grada i okolnih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koji su pri tim napadima stradali te zlostavljanjem tjerani u bijeg.

TRKULJA, MILAN, (Marko), rođen 3.01.1965. godine u Cazinu, R BiH, prebivalište u Novoj Kršlji, općina Slunj, Srbin, tijekom rujna 1991. godine pristupio pobunjeničkim (četničkim) postrojbama. Zajedno sa skupinom istomišljenika nabavljao je (krao) hranu (stoku, ulje, brašno) na području Vaganca, Sadilovca i Lipovače, koju su dijelili isključivo mještanima srpske nacionalnosti na području Stare i Nove Kršlje. Na područje Kordunskog Ljeskovca dovozili su oružje koje su noću dijelili mještanima srpske nacionalnosti, nakon čega je slijedio napad i okupacija Rakovice, Drežnik-grada i okolnih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koji su pri tim napadima stradali te zlostavljanjem tjerani u bijeg.

TRKULJA, BORO (Marko), rođen 5.01.1967. godine u Cazinu, R BiH, prebivalište u Slunju, Srbin, državljanin RH, tijekom rujna 1991. godine u cilju nasilnog obaranja državnog ustrojstva Republike Hrvatske, u vrijeme napada JNA i drugih pobunjeničkih postrojba na RH, sa ciljem odvajanja dijela RH i stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio pobunjeničkim (četničkim) postrojbama. Zajedno sa skupinom istomišljenika nabavljao je hranu (stoku, ulje, brašno) na području Vaganca, Sadilovca i Lipovače koju su djelili mještanima srpske nacionalnosti na području Stare i Nove Kršlje, te su na područje Kordunskog Ljeskovca dovozili oružje koje su noću dijelili mještanima srpske nacionalnosti, nakon čega je slijedio napad i okupacija Rakovice i Drežnik grada i okolnih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati. Na ovaj je način sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH – označeno u čl. 236.f st. 1. i 2. KZ RH. Stupanjem na snagu Zakona o općem oprostu krivični postupak je obustavljen.

TRKULJA, BORO, (Marko), rođen 5.01.1967. godine u Cazinu, R BiH, prebivalište u Slunju, Srbin, tijekom rujna 1991. godine pristupio pobunjeničkim (četničkim) postrojbama. Zajedno sa skupinom istomišljenika nabavljao je (krao) hranu (stoku, ulje, brašno) na području Vaganca, Sadilovca i Lipovače, koju su dijelili isključivo mještanima srpske nacionalnosti na području Stare i Nove Kršlje. Na područje Kordunskog Ljeskovca dovozili su oružje koje su noću dijelili mještanima srpske nacionalnosti, nakon čega je slijedio napad i okupacija Rakovice, Drežnik-grada i okolnih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koji su pri tim napadima stradali te zlostavljanjem tjerani u bijeg.

TRKULJA, MARKO, (Milan), 4.06.1937. godine u Cazinu, R BiH, prebivalište u Novoj Kršlji, općina Slunj, Srbin, tijekom rujna 1991. godine pristupio pobunjeničkim (četničkim) postrojbama. Zajedno sa skupinom istomišljenika nabavljao je (krao) hranu (stoku, ulje, brašno) na području Vaganca, Sadilovca i Lipovače, koju su dijelili isključivo mještanima srpske nacionalnosti na području Stare i Nove Kršlje. Na područje Kordunskog Ljeskovca dovozili su oružje koje su noću dijelili mještanima srpske nacionalnosti, nakon čega je slijedio napad i okupacija Rakovice, Drežnik-grada i okolnih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koji su pri tim napadima stradali te zlostavljanjem tjerani u bijeg.

UZELAC, JELICA, (Milovan), rođena 25.03.1970. godine u Zimićima, općina Karlovac, Srpkinja, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupila srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovala je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

UZELAC, GOJKO, (Vladimir), rođen 24.03.1951. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

UZELAC, NADA, (Miloš), rođena 14.12.1959. godine u Bukovici Utinjskoj, općina Vojnić, Srpkinja, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupila srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovala je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

UZELAC, MIRKO, (Vladimir), rođen 21.02.1949. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

UZELAC, BRANKO, (Momčilo), rođen 17.12.1957. godine u Vojniću, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

UZELAC, ĐURO, (Milovan), rođen 30.08.1973. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

UZELAC, ŽARKO, (Boško), rođen 9.05.1956. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

VEIN, BOGDAN, (Ilija), rođen 20.01.1954. godine u Grabovcu, općina Slunj, prebivalište u Grabovcu, Srbin, satnik (kapetan I. klase) JNA, u srpnju 1991.godine pristupa aktivno neprijateljskim postrojbama tzv. TO Slunj i postaje član stožera TO Slunj i Veljun; boravi na vojnim poligonima u Veljunu i Primišlju. Sudionik je tzv. pregleda putnika zajedno s pripadnicima Martićeve policije, te maltretiranja, mlaćenja i odvođenja civila u zatočeništvo u Vojnić. Zatočene je i osobno privodio teroristima na ispitivanja.

VIDNJEVIĆ, NIKOLA, (Stanko), rođen 3.05.1939. godine u GODINE Trebinji, općina Karlovac, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

VIDNJEVIĆ, MARKO, (Đuro), rođen 2.01.1957. godine u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, u srpnju 1991. god. dragovoljno pristupio u srbočetničku vojsku, te sudjelovao u naoružanim stražama u mjestu Sajevcu i oružanim akcijama navedenih paravojnih snaga. Aktivno je sudjelovao u etničkom čišćenju hrvatskog pučanstva na prostorima okupiranima od nelegalnih snaga srpske vojske, na području općine Karlovca, tijekom drugog dijela 1991. godine.

VIDOVIĆ, SVETOZAR, (Milan), rođen 25.07.1959. godine u Dugoj Resi, prebivalište u Gornjem Poloju, općina Duga Resa, Srbin, pristupio pobunjeničkim oružanim postrojbama u Gornjem Poloju, općina Duga Resa, koncem 1991. godine. Na ovom je području sudjelovao u napadima na legalne snage Republike Hrvatske, sa ciljem stvaranja etnički čistih srpskih područja, zbog čega je dolazilo do svakodnevnih protjerivanja mještana hrvatske nacionalnosti.

VIDOVIĆ, DUŠAN, (Gojko), rođen 28.02.1965. godine u Dugoj Resi, prebivalište u Maloj kosi, općina Duga Resa, Srbin, pristupio pobunjeničkim oružanim postrojbama u Gornjem Poloju, općina Duga Resa, koncem 1991. godine. Na ovom je području sudjelovao u napadima na legalne snage Republike Hrvatske, sa ciljem stvaranja etnički čistih srpskih područja, zbog čega je dolazilo do svakodnevnih protjerivanja mještana hrvatske nacionalnosti.

VIŠNJIĆ, MILAN, (Ljuban), rođen 10.11.1943. godine u Miljevcu, općina Slunj, prebivalište u Kremenu, općina Slunj, Srbin, satnik (kapetan I. klase) JNA, u srpnju 1991.godine pristupa aktivno neprijateljskim postrojbama tzv. TO Slunj i postaje član stožera TO Slunj i Veljun; boravi na vojnim poligonima u Veljunu i Primišlju. Sudionik je tzv. pregleda putnika zajedno s pripadnicima Martićeve policije, te maltretiranja, mlaćenja i odvođenja civila u zatočeništvo u Vojnić. Zatočene je i osobno privodio teroristima na ispitivanja.

VOJNOVIĆ, ŽELJKO, (Milorad), rođen 30.11.1958. godine u Karlovcu, Srbin, protupravno se naoružao tijekom 1991. godine i pristupio nelegalnim srbočetničkim postrojbama. Sudjelovao je u napadu i okupaciji Slunja, uslijed čega je došlo do pogibije, stradanja i iseljavanja velikog broja civila hrvatske nacionalnosti.

VUJAKLIJA, VELJKO, (Miloš), rođen 5.08.1959. godine u Glini, Srbin, prebivalište u Karlovcu, kao pripadnik nelegalnih oružanih postrojba tzv. Milicije SAO Krajine sudjelovao u napadu na grad Karlovac i Tušilovački Cerovac, kolovoza 1991. godine.

VUJIĆ, VELJKO, (Marko), rođen 17.05.1957. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

VUJIĆ, MILOŠ, (Nikola), rođen 2.08.1947. godine u Okiću, Karlovac, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

VUKOJEVIĆ, DRAGOLJUB, (Mile), rođen 29.05.1956. godine u Slunju, Srbin, i nakon 8. listopada 1991. god. bori se protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbočetničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Nakon okupacije teritorija općine Slunja aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

VUKOJEVIĆ, MIRKO, (Petar), rođen 6.01.1955. godine u Bogovolji, općina Slunj, prebivalište u Karlovcu, državljanin RH, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine.

VUKOJEVIĆ, PETAR, (Nikola), rođen 18.01.1929. godine u Bogovolji, općina Slunj, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Sajevca i Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine. Viđen je sredinom travnja 1992. godine u krugu vojarne Kamensko obučen u smb-odoru.

VUKOJEVIĆ, ŽIVKO, (Petar), rođen 15.01.1963. godine u Bogovolji, općina Slunj, prebivalište u Karlovcu, Srbin, u tijeku oružane agresije JNA i pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio tzv. TO Sajevca, te kao naoružani pripadnik ovih neprijateljskih postrojba sudjelovao u naoružavanju, stražama te oružanim akcijama na području Sajevca i Okića, općina Karlovac, tijekom druge polovice 1991. godine. Viđen je sredinom travnja 1992. godine u krugu vojarne Kamensko obučen u smb-odoru.

VUKOVIĆ, BRANKO, (Milorad), rođen 20.07.1963. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

VULETIĆ, NIKOLA, (Nikola), rođen 6.07.1946. godine u Dugoj Resi, prebivalište u Srednjem Poloju, općina Duga Resa, Srbin, pristupio pobunjeničkim oružanim postrojbama u Gornjem Poloju, općina Duga Resa, koncem 1991. godine. Na ovom je području sudjelovao u napadima na legalne snage Republike Hrvatske, sa ciljem stvaranja etnički čistih srpskih područja, zbog čega je dolazilo do svakodnevnih protjerivanja mještana hrvatske nacionalnosti.

ZEC, BRANKO, (Dušan), rođen 25.09.1957. godine u Slunju, Srbin, protupravno se naoružao tijekom 1991. godine i pristupio nelegalnim srbočetničkim postrojbama. Sudjelovao je u napadu i okupaciji Slunja, uslijed čega je došlo do pogibije, stradanja i iseljavanja velikog broja civila hrvatske nacionalnosti.

ŽAKOLA, NIKOLA, (Mile), rođen 2.01.1950. godine u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže i barikade, te bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg, u rujnu 1991. god. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

ŽAKULA, NIKOLA, (Mile), rođen 2.01.1950. godine u Srpskom polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom polju, Srbin, tijekom 1991. godine na području Srpskog polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, te postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno naseljenima hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se jedan od stožera oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama po navedenom području baveći se miniranjem.

ŽEGARAC, MILAN (Ninko), rođen 5.09.1935. godine u Slunju, prebivalište u Karlovcu, Srbin, državljanin RH, tijekom rujna 1991. godine u cilju nasilnog obaranja državnog ustrojstva Republike Hrvatske, u vrijeme napada JNA i pobunjeničkih postrojba na RH sa ciljem odvajanja dijela RH i stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio pobunjeničkim postrojbama i ušao u sastav tzv. Teritorijalne obrane Slunja. Zajedno sa skupinom istomišljenika i uz pomoć JNA preuzeli su oružje iz Sekretarijata za narodnu obranu općine Slunja, izvršili mobilizaciju mještana srpske nacionalnosti u selima Slušnici, Broćancu, Novoj Kršlji, Grabovcu i Kordunskom Ljeskovcu, te im podijelili oružje, a zatim u zajedničkom napadu s pripadnicima JNA krenuli u zauzimanje Rakovice, Brajdićeva sela, Slunja i drugih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koje su po zauzimanju ovih mjesta protjerali. Na ovaj je način sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH – označeno u čl. 236.f st. 1. i 2. KZ RH. Stupanjem na snagu Zakona o općem oprostu krivični postupak je obustavljen.

ŽEGARAC, MILAN, (Ninko), rođen 5.09.1935. godine u Slunju, prebivalište u Karlovcu, Srbin, tijekom rujna 1991. godine pristupio pobunjeničkim postrojbama i ušao u sastav tzv. Teritorijalne obrane Slunj. Zajedno sa skupinom istomišljenika, i uz pomoć JNA, preuzeli su oružje iz “Sekretarijata za narodnu obranu općine Slunj”, izvršili mobilizaciju mještana srpske nacionalnosti u selima Slušnici, Broćancu, Novoj Kršlji, Grabovcu i Kordunskom Ljeskovcu te im podijelili ovo oružje, a zatim su u zajedničkom napadu s pripadnicima JNA krenuli u zauzimanje Rakovice, Brajdićeva sela, Slunja i drugih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koje su po zauzimanju ovih mjesta protjerali.

ŽIVKOVIĆ, DUŠAN, (Milovan), rođen 27.09.1955. god. u Karlovcu, Srbin, u srpnju 1991. god. dragovoljno pristupio u srbočetničku vojsku, te sudjelovao u naoružanim stražama u mjestu Sajevcu i oružanim akcijama navedenih paravojnih snaga. Aktivno je sudjelovao u etničkom čišćenju hrvatskog pučanstva na prostorima okupiranima od nelegalnih snaga srpske vojske, na području općine Karlovca, tijekom drugog dijela 1991. godine.

ŽIVKOVIĆ, MILIĆ, (Mile), rođen 21.01.1950. godine u Vojniću, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

ŽIVKOVIĆ, NIKOLA, (Simo), rođen 3.09.1956. godine u Vojniću, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

ŽIVKOVIĆ, MILORAD, (Rade), rođen 16.01.1954. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

NAPOMENA:

Prije točno 25 godina, ovi ljudi sa popisa su krenuli haračiti, klati, ubijati, žive spaljivati u Istočnoj Slavoniji. Mnogi od njih nisu nikada procesuirani, jer u Saboru u sazivima Vlade od 1995 do danas, sjede UDBA-ši, ex komunisti, Jugosloveni i četnici. Prošlo je vrijeme izvikivanja opravdanja, i trčanja u maglu poput gusaka. Tražimo reakciju hrvatske države. Ovakvo stanje je neodrživo. Koljači i sileđžije šetaju Vukovarom. Srbadija i četnici dolaze na naš Jadran. Ako Vlada ne želi ništa poduzeti po tom pitanju, tad možemo mi:

UČINIMO IM SVAKI DALJNJI BORAVAK U HRVATSKOJ PAKLENIM!

 

Nikad prodan Domovini odan!

Stric Ivan!

Žig

1 Comment on Osumnjičeni za ratne zločine u Banovini

  1. stožerni narednik // 06/12/2015 at //

    Dosta je tih spiskova cetnickih zlotvora no nigdje nisam pronasao slijedece: Arbutina Željko iz H. Kostajnice , Budić Slobodan samoproglašeni četnički vojvoda iz Gline , Maleš Mićo iz Gline …!!!

Comments are closed.

This site is protected by wp-copyrightpro.com

Copyright © Hrvatsko Obrambeno Štivo 2017 All Rights Reserved. 

%d blogeri kao ovaj: